Čini se da su Rusi u invaziji na Ukrajinu do danas izgubili više vojnika nego SAD u Iraku i Afganistanu zajedno. Enormni gubici već su u dva navrata utjecali na korekciju ciljeva koje je ruski predsjednik Putin deklarirao uoči početka svoje "specijalne vojne operacije". Najprije je retorički odustao od smjene vlasti i "denacifikacije" Ukrajine, a ove je sedmice došlo i do značajne promjene vojnih ciljeva. Rusija svoje snage prebacuje i koncentrira na istočni dio bojišta birajući lakše ostvarive ciljeve, piše Slobodna Dalmacija.
Službenim podacima o gubicima zaraćenih strana ne može se vjerovati. Vlastiti gubici se ne spominju, a neprijateljski uveličavaju. Ukrajina govori o 18.900 palih ruskih vojnika, dok je načelnik Operativne uprave Glavnog štaba Rusije Sergej Rudskoj još 25. septembra govorio o 14.000 palih i 16.000 ranjenih ukrajinskih vojnika. Većina medija se stoga mora oslanjati na procjene (zapadnih) obavještajnih službi.
Mark F. Cancian, viši savjetnik Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), neprofitne i nezavisne organizacije iz Washingtona, procjenjuje da je Rusija do početka aprila izgubila 25 posto vojnih kapaciteta s kojima je počela rat. NATO procjenjuje ruske gubitke u ljudstvu na 7 do 15 hiljada ljudi, a broj ranjenika koji se ne mogu vratiti u borbu procjenjuje se na dvostruko veću brojku, što znači da je iz stroja izbačeno ukupno između 21 i 45 hiljada ruskih vojnika. Da bi to stavili u korelaciju, CSIS navodi službeni ruski podatak o 14.000 poginulih ruskih vojnika u 10 godina rata u Afganistanu.
Podsjetimo, zajedno sa pobunjeničkim snagama u Donbasu, Rusi su na Ukrajinu, državu s 44 miliona stanovnika, krenuli sa 190.000 vojnika, od čega je 140.000 iz segmenta kopnene vojske.
Iako bi u političkom i moralnom smislu ovakva usporedba bila uvredljiva, radi komparacije isključivo s vojnog aspekta i odnosa snaga, treba ukazati na činjenicu da je u Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja (prema podacima časopisa Hrvatski vojnik) sudjelovalo 138.800 branitelja, od čega 116.900 pripadnika HV, 14.500 pripadnika MUP-a i 7400 HVO-a. Do koje mjere je Putin potcijenio snagu Ukrajine još više govori podatak da su Sjedinjene države '91. u oslobađanje Kuvajta krenuli iz Saudijske Arabije s 540.000 vojnika, a ukupne savezničke snage na kraju su se popele na 750.000 vojnika.
No, snagu Putinove vojske ne treba ni omalovažavati jer je doista naoružana po najvišem standardu (ruske doktrine). Jasno je da Rusija s ukupno 900.000 aktivnih vojnika ima mogućnosti dopuniti upražnjene redove. To su i napravili tokom povremenih zatišja na bojišnici, uvođenjem čečenskih snaga koje predvodi Ramzan Kadirov, plaćeničke grupe Wagner koju predvodi nacist Dmitrij Utkin. Povlačenje iz okolice Kijeva, također je u funkciji regrupiranja, odnosno premiještanja snaga na istočno bojište u pravcu samoproglašenih "narodnih" republika Donjeck i Luhansk.
Američki Institut za rad i Centar za strateške i međunarodne studije upozoravaju da rat nije gotov i da Rusi u njemu još mogu pobijediti. No, problem ruskih zapovjednika leži baš u tome što Putin nije proglasio rat, nego specijalnu vojnu operaciju. Time je svoje generale ograničio na korištenje aktivnog vojnog kapaciteta, par plaćenika i šaku plaćenih ruskih nacista. Naime, dokle god se radi o ograničenoj vojnoj operaciji, Rusima je teško opravdati mobilizaciju pričuvnog sastava koji, to treba naglasiti, ima borbenog iskustva (Gruzija, Čečenija, Sjeverni Kavkaz, Krim). Cancian međutim upozorava da Rusija nakon invazije na Gruziju 2008., jest reformirala svoje oružane snage, udvostručila broj "vojnika po ugovoru" i "smršavila" u oficirskom kadru, ali nije u dovoljnoj mjeri uvježbavala svoj rezervni sastav.
Od većih političkih problema Putina trenutno spašavaju dvije stvari – preusmjeravanje i koncentriranje vojnih kapaciteta na dvije odmetnute ukrajinske pokrajine gdje je vojne ciljeve lakše ostvariti, te mobilni krematoriji koje je osmislio ministar odbrane Sergej Šojgu (završio politehniku u Krasnojarsku). Ključni su upravo krematoriji, koji Putinu omogućuju da u javnosti komunicira podatak o 1351 poginulom vojniku. Ostali čekaju na policama.
Rat, očito, ulazi u novu fazu i seli na istok Ukrajine. Završi li rat kako procjenjuju zapadne obavještajne službe 9. maja, na Dan pobjede nad fašizmom, istočna linija fronte bi, dugoročno, mogla postati nova ukrajinska granica. Malo je vjerovatno da će, nakon ruskog masakra počinjenog u Irpinju i Buči, predsjednik Zelenski na to pristati, čak i ako ga zapadni saveznici iz oportunizma na to budu nagovarali. Vjerovatnije je stoga da će rat rastegnuti "na neodređeno" ili barem do ukrajinskog povratka na granice od 24. februara. No, Vojna pomoć koju je Ukrajina do sada dobijala odnosila se samo na "defanzivno" naoružanje namijenjeno zaustavljanju ruskog prodora. Rusima će sada biti lakše pritiskati ukrajinske branitelje preko koncentrirane istočne bojišnice, dok ovi istovremeno strepe od mogućnosti novog ruskog (pa i bjeloruskog) prodora sa sjevera.
Gubici zaraćenih strana
Specijalizirani turski portal Oryx pokušava, analizom dostupnih video snimaka, nezavisno rekonstruirati gubitke zaraćenih strana u borbenoj tehnici.
Prema njihovim podacima, Rusi su do sada izgubili 452 tenka, 283 borbena vozila, 89 oklopnih transportera, 454 borbena vozila za prevoz pješadije, 20 visokomobilnih vozila na kotačima, 19 sistema veze, 91 inženjersko vozilo, 52 topa većeg kalibra, 20 velikih minobacača, 84 oruđa raketne artiljerije, 48 VBR-ova, 39 lansera zemlja-zrak, 8 radarskih stanica, 6 ometača, 20 aviona, 32 helikoptera, 22 drona, 3 broda, 2 logistička voza i 728 kamiona.
Na drugoj strani, Ukrajinci su u odbrani svoje zemlje prema podacima Oryxa izgubili 94 tenka, 64 oklopna borbena vozila, 76 borbenih vozila, 32 oklopna transportera, 49 visokomobilnih vozila na kotačima, 9 inženjerskih vozila, 25 topova većeg kalibra, 20 raketnih lansera, 12 VBR-ova, 36 lansera zemlja-zrak, 17 radara, 15 aviona, 3 helikoptera, 13 dronova, 15 brodova i 206 kamiona. Inače, Ministarstvo odbrane danas je iznijelo podatak da je 84 vojnika proglasilo herojima Ukrajine. Od toga njih 42 posthumno.
