Svijet

Biraju ‘manje zlo’. Danas važni izbori u Francuskoj, a jedno je ključno pitanje: Macron i Le Pen, ko će pobijediti?

Kandidati koji se bore za predsjednika Francuske pokrenuli su ogorčene napade jedni na druge u konačnom pokušaju da pridobiju milione neodlučnih birača prije nedjeljnih izbora.

Centrist Emmanuel Macron namjerava postati prvi predsjednik koji je osvojio drugi mandat u posljednjih 20 godina.

Rekao je da je krajnja desnica Marine Le Pen bila potaknuta nesrećom i riskirala društvo mržnje i loma.

Macron ili Francuska

Kako BBC u svojoj analizi navodi istraživanja javnog mnijenja daju aktualnom predsjedniku prednost u drugom krugu, ali krajnja desna stranka gospođe Le Pen nikada nije bila tako blizu vlasti zbog čega su ulozi tako visoki.

Pitanje broj jedan na ovim izborima je rastući troškovi života, od računa za energiju i kupovine hrane do cijene punjenja automobila. To je vrlo rano identificirao Le Penov tim, koji je obećao vladi nacionalnog jedinstva da će napasti visoke troškove života, kao i referendum o imigraciji i zabranu nošenja marama u javnosti.

Njezina jednostavna poruka biračima bila je: "Macron ili Francuska".

Macron je također kratko zadržao svoju poruku: "Ovi izbori su oblik referenduma, o sekularizmu i o Evropi". On tvrdi da bi ideja Le Pen o "Evropi nacija" značila kraj EU.

Pozvao se na glasovanje Velike Britanije za izlazak iz EU-a i predsjedavanje Donaldom Trumpom u TV pozivu biračima.

"Postoje milioni ljudi koji su nekoliko sati prije Brexita odlučili koji je smisao ići na glasovanje. Milioni su to učinili 2016. s Trumpom. Sljedeći dan su se probudili s mamurlukom", rekao je.

Optužujući ga da je vrijeđao i nju i one koji su glasali za nju, Le Pen je rekla da je Francuska proživjela pet godina haosa i da bi mogla ponovno otkriti građanski mir i poštovanje. "Nećemo to pronaći s istim čovjekom i istom vrstom vladavine", rekla je.

Najveći problem za oba kandidata je veliki broj birača koji će dati prazne listiće ili uopšte neće glasati. Ankete pokazuju da bi odaziv mogao biti najniži od 1969. godine.

"Glasat ću prazno jer je moja nacionalna dužnost da dam svoj glas, ali i dalje želim pokazati svoju nezadovoljstvo sistemom", rekao je Edrisi, glasač u južnom predgrađu Pariza.

Mnogi građani Francuski navode kako biraju "manje zlo".

Dvije glavne stranke

Nezadovoljstvo Macronovom markom centrizma i mainstream politikom otkriveno je u prvom krugu, kada je više od polovice biračkog tijela podržalo krajnju desnicu ili krajnju ljevicu.

Više od jednog od pet birača podržalo je kandidata krajnje ljevice Jean-Luca Mélenchona, koji je bio treći, tijesno iza Marine Le Pen.

Mnogi u Francuskoj nisu zaboravili žute gilets ili proteste žutih prsluka zbog troškova goriva i rasta cijena koji su izbili 18 mjeseci nakon što je Macron došao na vlast. Također, Le Pen je iskoristila tvrdnje da je on predsjednik za bogate.

Konačne ankete pokazuju da će naredni predsjednik osvojiti između 53% i 57% glasova, tako da postoje veliki upitnici koga će podržati tih 7,7 miliona birača Mélenchona. Prema anketi Ipsosa u petak, 48% ljudi koji su glasali za Mélenchona u prvom krugu ne podržava niti jednog kandidata u posljednjem krugu.

Iako će svaki treći birača krajnje lijeve strane podržati Macrona, postoji značajan broj onih koji ga toliko ne vole da bi radije glasali za krajnju desnicu.

Kampanja je završila u petak u ponoć po francuskom vremenu (22:00 GMT), a dva tima sada su po zakonu dužna zaustaviti predizbornu kampanju dok glasanje ne završi u nedjelju navečer.

Dok je sunce zašlo u Parizu, jedna od zvijezda u usponu Macronove stranke pridružila se stranačkim aktivistima u dijeljenju letaka u posljednjem pozivu za glasove.

Ministar poljoprivrede Julien Denormandie rekao je da je vlada itekako svjesna da je nezadovoljnu javnost potrebno približiti mainstream politici: "Možda će to biti jedno od glavnih pitanja novog Macronovog razdoblja, ako bude ponovno izabran. Svako u politici mora razmotrite način na koji donosimo i donosimo politiku. A ako ljudi ne osjećaju da im život ide nabolje, onda neće vidjeti upotrebu politike i neće glasati."

Bili su to neuobičajeni izbori od samog početka, zasjenjeni prvo pandemijom Covida, a zatim ruskom invazijom na Ukrajinu, što je značilo da je Macron stupio u kontakt s biračima samo osam dana prije prvog kruga.

Iako je u toj početnoj utrci učestvovalo 12 kandidata, samo trojica su se dobro pokazala. Dvije glavne stranke koje su tradicionalno vodile Francusku do meteorskog uspona Emmanuela Macrona 2017. privukle su nešto više od dva miliona glasova između sebe.

Kampanja je na kraju ipak zaživjela u srijedu navečer, kada su dva posljednja kandidata sparirala gotovo tri sata na TV-u uživo, a moderatori su se jedva uključili.

I nastavilo se sve do posljednjih trenutaka u petak, a šef stranke National Rally Le Pen, Jordan Bardella, obećao je uštedjeti javni novac i vratiti ga francuskom narodu.