Predsjednik Xi želi da Australija "poklekne" pred rastućom vojnom moći Kine - ali Australija nikada ne bi postala podređena država, obećao je ministar odbrane.
"Moja je procjena da predsjednik Xi želi sporazum o državnoj vazalnosti s Australijom", rekao je Peter Dutton. “Oni žele vojnu prisutnost, stavljajući zemlje u trajnu poziciju slabosti. Australija to nikada neće podržati. Nikada nećemo predati svoj suverenitet, ono za šta smo se generacijama borili. Želimo dobar odnos s Kinom, ali nećemo im biti potčinjeni niti se plašiti.”
Njegovo upozorenje poklopilo se s izjavom Scotta Morrisona, premijera, da će Kina preći "crvenu liniju" ako izgradi vojnu bazu na Salomonovim otocima, jedva 1000 milja od Australije, piše The Times.
Dutton je rekao da je strateški položaj Australije jednako "strašan" kao što je bio i prije Drugog svjetskog rata, te da će se troškovi za odbranu morati povećati kako bi se održao "mir i stabilnost". Australija bi morala "biti spremna na ono što bi prije godinu dana bilo nezamislivo", dodao je. “Kina je nevjerovatno agresivna. Djela stranog uplitanja, spremnost da se plati mito kako bi se postigli ishodi i da se pobjeđuju druge zemlje u dogovorima - to je stvarnost moderne Kine.
“Problem nije u Japanu, nije u Indiji, nije u Novom Zelandu, nije u Australiji, nije u Sjedinjenim Državama. Problem je s Kinom pod predsjednikom Xijem.” Kinesko ministarstvo vanjskih poslova nije komentiralo te tvrdnje.
Dutton je rekao da rusko iskustvo u Ukrajini, gdje je invazijska sila naišla na daleko veći otpor nego što se očekivalo, nije poslužilo kao kočnica kineskim ambicijama za kontrolu nad Tajvanom. “Kada neki od kineskih vojnih čelnika pogledaju Ukrajinu, sumnjam da vide nespremnu stop-start vojnu strategiju umorne sile. Ono što vide je da lekcija nije u tome da se povučemo, nego da uđemo jače, brže i sveobuhvatnije osvajamo.”
Australija i Kina zaključane su u trgovinskom ratu od 2020., a neslogu su potaknule tvrdnje kineske tehnološke kompanije Huawei o špijuniranju i sumnje u porijeklo koronavirusa.
Kinu je dodatno razljutila vijest da je Australija pristala kupiti svoje prve podmornice na nuklearni pogon, pozivajući se na nacionalnu sigurnost suočenu s rastućim prijetnjama u regiji; posljednji dokaz o čemu je dogovor Pekinga sa Salomonskim Otočjem.
Morrison je rekao da ne bi prihvatio “da imamo kineske vojne pomorske baze u našoj regiji na našem pragu”, dodajući da mu je Sogavare“bio vrlo jasan, rekavši da takve baze neće biti. Dakle, on očito dijeli našu crvenu liniju.”
Barnaby Joyce, zamjenik premijera, ranije je rekao da bi kineska vojna baza tako blizu kuće bila "vrlo loš dan za Australiju". Dodao je: "Ne želimo svoju malu Kubu izvan naše obale."
Suočen s kritikama Laburističke stranke zbog diplomatskog neuspjeha u zaustavljanju sigurnosnog pakta, Morrison je aludirao na izvješća da je Peking upotrijebio prikrivenu taktiku kako bi zaključio dogovor. "Kineska vlada ne igra u skladu s istim pravilima i u našoj regiji postoji mnogo ranjivosti na taj utjecaj", rekao je.
Posljednjih godina populaciju Salomonskih otoka od 670.000 ljudi poduprla je kineska migracija; faktor iza nasilnih nereda u Honiari, glavnom gradu, u novembru, kada su zapaljena preduzeća u kineskom vlasništvu. Dokumenti koji su procurili u australske medije pokazuju da je Kina kao odgovor zatražila slanje vojnog odreda Solomonima.
Salomonski arhipelag s više od 900 otoka Japanci su smatrali vitalnim uporištem u svom krvavom napredovanju u Drugom svjetskom ratu preko Pacifika. Cilj je bio stvoriti tampon protiv napada SAD-a i njegovih saveznika, izolirati Australiju i omogućiti dominaciju Japana nad jugozapadnim Pacifikom.
Mnogi strahuju da je Peking kopira upravo ovu 80 godina staru knjigu uvjeravanja dotrajalih Solomona da mu dopuste da stacionira vojno osoblje na otocima i tamo pristane svoje ratne brodove.
Japan je bio istjeran od strane Saveznika, ali ne prije nego što je u bitci za Guadalcanal izgubljeno 26.000 života, 50 potopljenih brodova i 1.300 aviona oboreno. Kinu će biti još teže izbaciti.
Vojna baza uz sjevernu obalu zemlje mogla bi osujetiti svaki pokušaj Australije da pomogne Tajvanu, ako Kina napadne otočnu državu.
To također može ugroziti funkcioniranje američkih i australskih obavještajnih baza diljem Australije koje bi bile od vitalnog značaja za svaku kampanju protiv Kine pod vodstvom SAD-a. Izgledi da će kineski projektili biti ispaljeni na Australiju s brodova ili čak baze ispred njezina praga odjednom su stvarni i jezivi.
