Gotovo 80 godina američki dolar je bio glavna svjetska rezervna valuta. To je stanje stvari koje SAD-u daje ono što je bivši francuski predsjednik Valery Giscard d'Estaing slavno nazvao "prekomjernom privilegijom" u svjetskim poslovima.
Većina financijskih transakcija, međunarodnog duga i faktura globalne trgovine denominirani su u dolarima, a gotovo 60 posto globalnih deviznih rezervi držano je u dolarima od 2021.
"Za razliku od drugih zemalja, Sjedinjene Države mogu ispuniti svoje međunarodne obaveze tiskanjem novca", objasnio je Luca Fantacci, ekonomski historičar sa Univerziteta u Milanu (Università degli Studi di Milano)
"Što znači da nemaju budžetskih ograničenja u stvaranju rashoda, zajmova ili čak bespovratnih sredstava u inozemstvu".
Hegemonija američkog dolara datira još od konferencije u Bretton Woodsu održane 1944. godine kada su se 44 savezničke države tokom Drugog svjetskog rata dogovorile o uspostavi novog međunarodnog monetarnog sistema.
Tamo se grupa nacija obavezala vezati svoje valute za američki dolar koji bi zauzvrat bio vezan za zlato po stopi od 35 dolara za1 uncu (280 g) zlata.
Zašto zemlje drže strane valute u rezervi?
Prema Fantacciju, nacije drže devizne rezerve iz dva glavna razloga. Prvi je kako bi zemlje mogle podmiriti svoje inozemne obaveze.
"Oni moraju podmirivati obaveze prema stranim bankama i drugim ekonomskim akterima. A devizne rezerve su instrument za podmirenje tih obaveza", pojasnio je.
Drugi razlog zašto zemlje drže devizne rezerve je da podupiru vlastitu valutu kada je to potrebno.
"Kad god postoji prijetnja devalvacije valute, centralna banka kupuje vlastitu valutu na međunarodnim tržištima", rekao je Fantacci za Euronews Next.
"Da bi to učinili, moraju imati rezervu deviza koja se široko koristi na međunarodnim tržištima, poput dolara, poput eura i drugih glavnih valuta, za podupiranje vlastite valute."
Sankcije ruskoj centralnoj banci
No u februaru je dominacija dolara omogućila SAD-u da oslobodi moćno ekonomsko oružje protiv Rusije u znak odmazde za njihovu invaziju na Ukrajinu.
Zajedno sa svojim saveznicima zamrznuli su pričuve Centralne banke Rusije, zapravo odrezavši zemlju od otprilike polovice ratnih rezervi vrijednih gotovo 630 milijardi dolara (598 milijardi eura) - čime su uklonili sredstva zemlje za stabilizaciju svoje valute kupnjom rublja za dolare na deviznim tržištima.
Neki pak upozoravaju da bi taj čin mogao imati negativan učinak na hegemoniju dolara u budućnosti.
Kao što Fantacci objašnjava, ako neka zemlja riskira da drži dolare da bi ih zaplijenila upravo onda kada su ti dolari potrebni za plaćanje inozemnih plaćanja ili podupiranje njihove valute, to - "pruža poticaj ne samo Rusiji nego i drugim zemljama koje su pogođene sličnim odredbama u prošlosti za diversifikaciju i premještanje svojih rezervi u druga valutna područja".
Napori da se razvodni dominacija američkog dolara
Prema Fantaccijevu, već su postojale značajni manevri globalnih sila, kako američkih saveznika tako i nesaveznika, kako bi razvodnili moć dolara.
Uspostava eura dijelom je zamišljena kao sredstvo zaštite ekonomije EU-a od tečajnih šokova i ograničavanja ovisnosti o stranim valutama.
Trenutačno, euro čini drugi najveći udio u svjetskim deviznim rezervama s gotovo 20,6 posto.
Osim toga, početkom marta, Euroazijska ekonomska unija - koja okuplja Rusiju, Armeniju, Kazahstan, Kirgistan i Bjelorusiju - postigla je dogovor o potrebi razvoja nove međunarodne valute.
"Ono što te zemlje žele učiniti je osloboditi se upotrebe dolara u situaciji kada imaju ograničenja u korištenju dolara za inozemna plaćanja", rekao je Fantacci.
Još 2009. godine guverner Centralne banke Kine predložio je reformu međunarodnog monetarnog sistema temeljenog na valuti osiguranoj robom - ideju koju je izvorno razvio poznati britanski ekonomist John Maynard Keynes kao dio britanskog poslijeratnog rata. II planiranje.
Ideju su podržale druge zemlje BRICS-a - grupa zemalja u razvoju koja se sastoji od Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike - ali su je zapadne zemlje ipak odbile.
Put prema novom međunarodnom monetarnom sistemu?
Ipak, unatoč tim naporima, možda je preuranjeno proglasiti vladavinu dolara završenom.
SAD je i dalje zemlja s najdubljim tržištima kapitala na svijetu, a čak i u vrijeme krize, poput pandemije COVID-19, ulagači su požurili staviti svoj novac u američke dolare, smatrajući to sigurnom opkladom za tokove kapitala.
Iako je Kina i dalje najveći izvoznik na svijetu i približava se da izazove SAD u smislu veličine svoje ekonomije, ona čini relativno skroman udio globalnih deviznih rezervi.
To je uglavnom zbog kontrole kapitala koja se primjenjuje u zemlji.
„Za razliku od dolara ili čak eura, renminbi nema slobodna i deregulirana tržišta kapitala na koja se može ulagati i gdje imovina denominirana u renminbiju može uživati u likvidnosti, što je bitno za financijska tržišta, a ne samo za centralne banke koje ulažu u te imovine", objasnio je Fantacci.
Fantacci, međutim, ne isključuje mogućnost preuređivanja međunarodnog monetarnog sistema koji bi mogao omogućiti da renminbi postane mnogo moćniji kao rezervna imovina.
"Ono što ćemo vidjeti vjerovatno je nešto što se nikada nije dogodilo u historiji, a to je fragmentacija međunarodnog monetarnog sistema s nekoliko valutnih područja koja se natječu i nekoliko jakih valuta koje održavaju lokalnu, regionalnu hegemoniju", rekao je.
Prema Fantacciju, budući monetarni sistem mogao bi uključivati različite načine tumačenja funkcije međunarodnog novca različitim valutama.
„Jednostavno rečeno, dolar bi se mogao specijalizirati za osiguravanje rezervne imovine za financijski sistem zahvaljujući svojoj likvidnosti, dok bi se renminbi mogao specijalizirati za pružanje monetarnog instrumenta za plaćanja u realnoj ekonomiji, za trgovinu, za lance opskrbe i tržišta roba", rekao je.
"I mislim da ovo definitivno nije ohrabrujuća perspektiva za Sjedinjene Države i Zapad općenito".
