Mokar snijeg prelazi u kišu koja rominja. Zahvaljujući diplomatskoj podršci i sigurnosnoj provjeri njemačke i francuske ambasade u Stockholmu, konačno sam dobio odobrenje od štaba švedskih oružanih snaga da uđem u vojni objekt na Gotlandu, strateški važnom otoku usred Baltičkog mora. Čučeći u blatnjavo tlo, pokušavam najbolje što mogu uhvatiti napeta lica mladih vojnika raspoređenih po crnogoričnoj šumi, kako prolaze pored skrivenog tenka, zastaju iza kamenja na nekoliko sekundi, a zatim se tiho kreću dalje prema rovu koji razdvaja mali greben od velike otvorene livade. To je poput koreografskog ratnog baleta, gdje se svaki borac glatko uklapa u dobro uvježbani mehanizam svoje ekipe. Odjednom se na travnjaku ispred nas pojavljuju tamne siluete. Vođa odreda Benjamin zapovijeda: "Otvorite vatru!", piše Hans von der Brelie za Euronews.
Izgradnja sposobnosti
Srećom, imam dobre čepiće za uši, regruti koriste bojevo streljivo za današnji trening. Profesionalni vojnici, pridošlice i regruti miješaju se u malim grupama po golemoj šumskoj površini. Riječ je o prenosu znanja. O učenju kako se nositi s lošim iznenađenjima. I o tome kako pobijediti neprijateljske padobrance koji pokušavaju osvojiti uzletište.
Nakon završetka Hladnog rata, Švedska je demilitarizirala otok. Prevladalo je pomalo naivno uvjerenje da je izbio vječni mir. Zatim je Rusija okupirala Krim, 2014. Švedska vlada ponovno je procijenila Gotlandovu ranjivost – i ovdje smjestila nekoliko stotina vojnika. Sada, s Putinovim ratom u Ukrajini, Švedska je ubrzala svoje ponovno naoružavanje. Zapovjednik pukovnije Gotland Magnus Frykvall ima nekoliko dragocjenih minuta za kratki intervju.
“Šta je na vašoj listi želja?”, želim znati i: “Jeste li u stanju odbraniti Gotland u slučaju bilo kakvog napada?”
“Volio bih imati više protuzračne odbrane, želio bih imati više tenkova”, odgovara Frykvall. “Ali moram naglasiti da upravo sada gradimo tu sposobnost. Imamo visoku spremnost na Gotlandu. Gotland se može braniti i branit će se.”
Opozicione stranke pozivaju na brzo članstvo u NATO-u
Postoji li stvarna opasnost da bi Rusija mogla zauzeti Gotland? U Stockholmu postavljam pitanje Hansu Wallmarku, glasnogovorniku za vanjske poslove jedne od glavnih opozicionih stranaka Moderaterna:
"Možete li isključiti bilo kakvu vojnu akciju s ruske strane protiv baltičkih država, protiv vaše države, protiv Gotlanda?", pitam. Wallmark je izravan, daje kratke i oštre odgovore: "Ne, i to je razlog zašto se moramo pridružiti NATO-u."
“Kada će Švedska ući u NATO?”, pitam Wallmarka.
Njegov odgovor: "Pa, nadam se da ćemo moći glasovati u Parlamentu prije ljeta, kako bismo se mogli pridružiti NATO-u kao nova zemlja na summitu u Madridu krajem juna."
Već 1808. godine Rusi su napali Gotland. Četiri sedmice kasnije Švedska ih je ponovno izbacila. I danas? Ako Švedska uđe u NATO, Moskva bi mogla naoružati rakete Iskander u obližnjoj ruskoj enklavi Kalinjingrad nuklearnim bojevim glavama.
Nagađa se da Rusija želi osvojiti Gotland kako bi tamo postavila rakete S-400. To bi Moskvi omogućilo kontrolu nad svim Baltičkim zemljama. No, zaštićen članstvom u NATO-u, teritorij Švedske bio bi nedokučiv za Rusiju.
Švedska i Finska su članice Evropske unije, ali ne i NATO-a. Putinov rat u Ukrajini zahuktava raspravu: sve više ljudi želi ući pod zaštitni štit zapadnog odbrambenog saveza. To je vruća tema u nadolazećoj švedskoj izbornoj kampanji. Tokom ovog zadatka u aprilu imam nekoliko pozadinskih razgovora s dobro informiranim izvorima u glavnom gradu Švedske i prikupljam jasne signale da će zemlja napustiti svoju historijsku nesvrstanost i uskoro će se pridružiti NATO-u, zajedno s Finskom.
Putinov rat u Ukrajini izazvao je promjenu javnog mnijenja u Švedskoj i Finskoj. Kroz desetljeća su obje zemlje bile ponosne na svoju vojnu nesvrstanost, ali sada postoji jasna većina za ulazak u zapadni odbrambeni savez.
Stvaranje novog poretka za evropsku sigurnost
Na pametnom telefonu iskoči dio informacije u posljednjem trenutku. Švedska premijerka Magdalena Andersson sazvala je kratku konferenciju za novinare. Nešto kasnije i kratka rasprava s šefom komunikacija premijera, imam priliku postaviti nekoliko pitanja Anderssonu: “Rusija je zaprijetila vašoj vladi, pod pritiskom ste Moskve da ne ulazite u NATO! S obzirom na rat u Ukrajini, razmišljate li o ubrzanju odluke o skorom ulasku u NATO?”, pitam je.
Odgovor švedske premijerke: “Ono za što se svi borimo je mir u Ukrajini – ali i evropski sigurnosni poredak. A jedan centralni dio toga je da svaka zemlja odlučuje sama. Mi sami donosimo odluku i donosimo je brzinom kojom sami odlučujemo.”
Da bih dobio jasniji odgovor, tražim naknadno pitanje: “Ali članstvo u NATO-u nije isključeno?”, pitam Anderssona.
Odgovor: “Nije isključeno. Učinit ćemo ono što mislimo da je najbolje za sigurnost Švedske.”
Jaki Vikinzi koji se sami brane - ova tradicionalna švedska samopoimanja polako nestaju. Suočeni s agresivnom supersilom u bliskom susjedstvu, bijesnim ratom i razaranjem protiv suverene zemlje na evropskom kopnu, većina Šveđana bi bolje spavala pod zaštitom sigurnosne garancije NATO-a kako je navedeno u članku 5. Ugovora o odbrambenom savezu i što se odražava u moto NATO-a: Svi za jednog i jedan za sve.
