Svijet ima 50-50 šanse da privremeno pređe 1,5 stepeni zatopljenja u sljedećih pet godina, prema novom izvještaju objavljenom u utorak.
Podaci Svjetske meteorološke organizacije (WMO) i britanskog Met Officea otkrili su da je ishod jednako "vjerovatan".
Kao dio značajnog Pariškog sporazuma iz 2015., vlade su se složile da pokušaju ograničiti zagrijavanje na 1,5 stepeni, uz apsolutnu gornju granicu od 2 stepena.
Činjenica da bi planet mogao prijeći taj cilj od 1,5 u narednim godinama ne znači da je cilj zadržavanja zagrijavanja ispod te granice u potpunosti izvan dosega, naglasili su istraživači. Globalne temperature mogu varirati za čak nekoliko stepeni iz godine u godinu, a pariški cilj odnosi se na dugoročni prosjek, a ne na temperaturu tokom jedne godine, piše Politico.
Vjerovatnost da će svijet prijeći 1,5 stepeni svake godine između 2022. i 2026. je samo 10 posto, prema izvješću WMO-a i Met Officea.
„Da bismo zapravo premašili cilj [Pariškog sporazuma], morali bismo biti iznad 1,5 stepeni čak i u 'normalnoj' godini, a to je mnogo manje vjerovatno," rekao je Steven Sherwood, laureat u Australskom istraživačkom vijeću.
Ipak, "izvještaj nas podsjeća da se s nelagodom približavamo ovom cilju", rekao je.
Prekoračenje zagrijavanja od 1,5 stepeni, čak i na godinu dana, bio bi udarac za napore klimatske diplomatije, koji su se usredotočili na napore da se zatopljenje zadrži ispod cilja od 1,5. Prije samo šest mjeseci, britanska vlada opisala je glavni cilj klimatskog samita COP26 u Glasgowu kao "održati 1,5 na životu".
Ali vlade nisu uskladile tu ambiciju s vrstom smanjenja emisija potrebnih za ograničavanje zagrijavanja na toj granici. To je dovelo svijet na pravi put da pređe 1,5 stepeni kao dugoročni prosjek u 2030-ima, rekao je prošle godine Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC).
Povećanje od 1,5 stepeni dugoročno dolazi s katastrofalnim posljedicama, upozorio je IPCC. Također povećava rizik od nepovratnih klimatskih prekretnica, kao što je kolaps antarktičkog ledenog pokrova.
"Broj od 1,5 stepeni nije neka nasumična statistika," rekao je glavni sekretar WMO-a Petteri Taalas. "To je prije pokazatelj tačke u kojoj će klimatski utjecaji postati sve štetniji za ljude, pa čak i za cijeli planet."
