Ekonomija

Aviokompanije vade sjedišta iz aviona, otkazuju hiljade letova: ‘Više ih na zemlji, nego u zraku. Radi se o tihoj krizi‘

Globalna industrija zračnog prijevoza proteklih godina trpi težak udar za udarom. Njezini su problemi počeli s pandemijom koronavirusa i gotovo potpunim prekidom putničkog avio prometa, rat u Ukrajini prijeti ozbiljnim skokom cijena goriva, a u pozadini raste i znatno dugoročniji i teže rješiv problem - manjak ljudi.

Broj posade na letovima

Niskotarifni prijevoznik EasyJet objavio je ove sedmice planove da će tokom ljeta izvaditi zadnji red sjedala iz svojih najmanjih aviona kako bi mogli smanjiti broj posade na letovima. "Ovo je učinkovit način upravljanja našom flotom koji istodobno stvara dodatnu otpornost i fleksibilnost za naše operacije ovog ljeta kada očekujemo da ćemo se približiti brojkama iz 2019.", navela je kompanija u saopćenju.

Zakoni o sigurnosti u zračnom prometu nalažu da avioni moraju imati najmanje jednog člana kabinske posade na svakih pedeset sjedala. Najmanji avioni u floti EasyJeta - Airbusov A319 - ima 156 sjedala. Kompanija je tako odlučila ukloniti zadnji red - šest sjedala - kako bi mogla letjeti sa samo troje pripadnika kabinske posade.

To je tek pokušaj rješavanja većeg problema u sklopu kojeg aerodroma i avioprijevoznici pokušavaju zaposliti hiljade novih radnika na vrijeme prije početka turističke sezone koja bi, prema svim naznakama dosad, mogla biti na razini pretpandemijskih godina.

Theodore Johnson, instruktor sa zrakoplovnog instituta UNO, govori o "tihoj krizi" avioindustrije. Najveći problem su piloti - kako stariji i iskusniji odlaze u penziju, nedovoljno mladih ljudi je zainteresirano za tu karijeru da bi se upražnjena mjesta lako popunila. Za američki KMTV rekao je da će posljedica biti "manje aviona u zraku, više na zemlju, s ljudima koji su zapeli".

Nestašice radnika osjete se i na aerodromima, ali i među radnicima zaduženima za održavanje, kao i u slučaju kabinskog osoblja. Veliki prekid zračnogsaobraćaja natjerao je mnoge da pronađu nove poslove, a kako je u većem dijelu zapadnog svijeta nezaposlenost relativno niska, teško je popuniti novootvorena radna mjesta. Zračni prijevoznici, koji posluju uz male margine i često oštru konkurenciju, teško se odlučuju na nuđenje većih plaća.

Allied Universal Security Services, kanadska kompanija koja obavlja sigurnosne preglede putnika pod ugovorom za kanadske vlasti u Britanskoj Kolumbiji i Yukonu, kaže kako se putnici vraćaju u zračne luke, ali radnici ne. Prije pandemije tvrtka je zapošljavala 1000 zaštitara. Sada bi ih htjela zaposliti još 300, no tek njih oko stotinu počelo je obuku.

Otkazani su svi letovi

Slična je situacija i s privatnim kompanijama koje se bave prijevozom i utovarom prtljage te uslužnim djelatnostima u zračnim lukama širom svijeta. Putnici se zbog toga sve više žale na prenatrpane terminale i dugačke redove na točkama za kontrolu putnika.

Jedna od globalno najvećih kompanija, British Airways, ovih je dana objavila kako je morala srezati broj planiranih letova tijekom ljeta - ukupno 8000 povratnih letova - jer ima problema s ponovnim zapošljavanjem ljudi koji su otpušteni na vrhuncu pandemije. Problem nije samo u nedostatku interesa, nego i u zakonima koji zahtijevaju sigurnosnu provjeru za ljude zaposlene u zračnom prijevozu, pa se britanske agencije ne mogu nositi s velikim priljevom ljudi koje treba istovremeno provjeriti.

Zračni prijevoznici izgubili su gotovo 700 milijardi dolara prihoda tokom dvije pandemijske godine, prema procjenama Organizacije međunarodnog civilnog zračnog saobraćaja. U 2020. broj dostupnih sjedala u zračnom prijevozu pao je za 50 posto u odnosu na prethodnu godinu, a 2021. je lagano porastao, no i dalje je bio 40 posto manji nego 2019. godine. Pojedini terminali, pa čak i cijele zračne luke proveli su više od godinu dana potpuno zatvoreni, a njihovo ponovno puštanje u pogon stajalo je milione i trajalo mjesecima.

Nagli povratak potražnje za zračnim prijevozom iznenadio je većinu čelnika avioindustrije, od samih prijevoznika do kompanija koje upravljaju aerodromima, i može se očekivati da će tokom većeg dijela ovog ljeta putnici osjećati posljedice.

"Cijela infrastruktura nije postavljena za povratak na brzu stopu rasta", požalio se čelnik američkog United Airlinesa prošli mjesec. "Nije samo do nas… Savezna uprava za civilno zrakoplovstvo, Savezna uprava za sigurnost u prijevozu, dostavljači goriva… sva ta ograničenja mogla bi stati na put pouzdanom rasporedu."

Kako navodi Jutarnji list, EasyJet je za ovaj Uskrs bio prisiljen otkazati stotine letova zbog manjka radne snage izazvanog valom zaraza koronavirusom u Ujedinjenom Kraljevstvu. Uz ionako premalo dostupnih radnika, svaki slučaj bolesti znači da zrakoplov ne smije poletjeti jer ne bi imao dovoljno članova posade propisanih zakonom.

Uz visoke penale koje zrakoplovne kompanije moraju plaćati za otkazivanja letova u manje od dvije sedmice prije polijetanja, kompanije će vjerojatno radije srezati planirani broj letova nego riskirati da im se dogode otkazivanja u zadnji čas.

Tako je, primjerice, krajem prošlog mjeseca niskotarifni prijevoznik Ryanair objavio masovne rezove u planiranim letovima iz Zagreba i za Zagreb tokom jula. Otkazani su svi planirani letovi za Basel, Corfu i Brindisi, a za sve ostale destinacije srezan je planirani broj sedmičnih letova barem za jedan.

Putnici željni letenja morat će se pomiriti s novom realnošću - barem neko vrijeme letova će biti sve manje, vjerojatno će biti skuplji, redovi na aerodromima bit će dugački, a otkazivanja planiranih letova u zadnji čas mogla bi se događati znatno češće nego u periodu prije pandemije.