Britanske trupe branit će Švedsku i Finsku u slučaju ruske invazije, rekao je Boris Johnson.
Premijer je postao prvi zapadni lider koji je izričito obećao vojnu podršku dok je potpisao pakt o međusobnoj odbrani s dvjema državama u posjetu regiji. Rekao je da će Britanija "vrlo ozbiljno" razmotriti raspoređivanje nuklearnog oružja kako bi zaštitila suverenitet Švedske i Finske. Nordijski susjedi su blizu pridruživanja NATO-u nakon godina nesvrstanosti, piše The Times.
Očekuje se da će finski predsjednik Niinisto u četvrtak odobriti zahtjev svoje zemlje za članstvo u NATO-u. U Švedskoj je rasprava napeta, ali invazija na Ukrajinu dala je zamah pro-natovskom krilu vladajućih socijaldemokrata u zemlji.
Johnson je rekao da će sigurnosni sporazumi “učvrstiti odbranu Evrope za generacije koje dolaze” i negirao da je to privremeno rješenje sve dok Finska i Švedska ne budu obuhvaćene NATO-ovim člankom 5, koji propisuje da je napad na jednu zemlju napad na sve članice.
Optužio je predsjednika Putina da se ponaša kao "tiranin 21. vijeka" s "neoimperijalističkim, revanšističkim ambicijama" i upozorio da će Rusija nastaviti pokušavati osvojiti svoje bivše teritorije ako ne bude potisnuta iz Ukrajine.
"Zamislite samo posljedice, ne samo vojne ili političke, nego i ekonomske, daljnje ruske agresije na bilo koji dio bivšeg Sovjetskog Saveza", rekao je. "Za sprečavanje te daljnje katastrofe toliko je važno da smo sada zajedno jaki."
Kao dio sporazuma, Britanija će ponuditi povećanje rasporeda osoblja i sredstava iz RAF-a, Kraljevske mornarice i vojske te produbiti razmjenu obavještajnih podataka.
Britanija je pojačala svoje vojne operacije u sjevernoj Evropi nakon Putinove odluke da napadne Ukrajinu. U martu su HMS Northumberland i HMS Richmond poslani da patroliraju Baltičkim morem, a ministri su udvostručili broj vojnika stacioniranih u Estoniji, članici NATO-a, na 1.650.
Borbeni tenkovi Challenger 2 raspoređeni su u Finsku po prvi put prošle sedmice za Vježbu Strijela, zajedničku operaciju u kojoj je sudjelovalo oko 120 britanskih vojnika iz The Queen's Royal Husars. RAF će ovog ljeta sudjelovati u daljnjim zajedničkim vježbama u Finskoj i Švedskoj, piše The Times.
Finska ima granicu s Rusijom dugu 810 milja i bila je dio Rusije od početka 19. vijeka do netom nakon oktobarske revolucije 1917. Tokom Hladnog rata zadržala je politiku neutralnosti u isto vrijeme kada je integrirala svoju ekonomiju sa Zapadom i odviknuvši se od sovjetske vojne opreme.
Švedska nikada nije bila dio Rusije, ali je kroz duga razdoblja svoje historije bila rivalska sila u regiji. U jednom trenutku Švedsko se carstvo proširilo na teritorij današnjeg Sankt Peterburga. Stockholm je također održao poziciju neutralnosti tokom Hladnog rata, iako je poput Finske uspostavila duboke veze sa Zapadom i obje zemlje postale su članice Evropske unije 1995. godine.
Kremlj je ljutito reagirao na mogućnost pridruživanja Švedske i Finske NATO-u, prijeteći nuklearnom eskalacijom i pojačanjem trupa.
Više od tri četvrtine Finaca je za ulazak u NATO, kao i više od polovice Šveđana. Švedska i Finska članice su Združenih ekspedicijskih snaga, vojnog saveza nordijskih država pod vodstvom Ujedinjenog Kraljevstva, a partneri su u NATO-u od 1994. godine.
Na svom prvom dijelu putovanja u srijedu, Johnson je posjetio Švedsku gdje je razgovarao s Magdalenom Andersson, premijerkom, u njenoj službenoj seoskoj rezidenciji Harpsund, 50 milja od Stockholma. Johnson je vozao Anderssona oko jezera u malom čamcu, a nije nosio prsluk za spašavanje - diplomatska tradicija koja datira više od 50 godina.
Upitan na konferenciji za novinare hoće li sigurnosni sporazum značiti da Britanija brani Švedsku nuklearnim oružjem, Johnson je rekao: “Kada je riječ o našem nuklearnom odvraćanju, to je nešto što općenito ne komentiramo, ali ono što sam jasno rekao je da je to bilo koja strana može podnijeti zahtjev i mi to shvatamo vrlo ozbiljno.”
Johnson je pozdravio anglo-švedsku saradnju u razvoju oružja koje se pokazalo tako učinkovitim za Ukrajinu. Britanija je Kijevu dala više od 5000 lakih protutenkovskih oružja sljedeće generacije, koje proizvode Thales, sa sjedištem u Sjevernoj Irskoj, i Saab Bofors Dynamics iz Švedske.
Johnson je odletio u Finsku, gdje je u Helsinkiju razgovarao s Niinistom. Upitan na tamošnjoj press konferenciji hoće li angažirati britanske trupe da odbrane Finsku u slučaju invazije, rekao je: "Da, priskočit ćemo jedni drugima u pomoć, uključujući i vojnu pomoć."
Antony Blinken, američki državni sekretar, ponudio je slične sigurnosne garancije na sastanku iza zatvorenih vrata sa švedskim ministrom vanjskih poslova prošle sedmice u Washingtonu.
