Region

Misteriozne dojave o bombama: Šta se dešava u Beogradu? Mnogi su uvjereni da trag vodi samo u jednom pravcu

Policija u Srbiji od marta se stalno suočava s anonimnim dojavama o bombama. Ali ono što se dogodilo ovog ponedjeljka i utorka najmasovniji je talas do sada, prenose njemački mediji, piše DW.

Počelo je u ponedjeljak prijetnjom bombom na avio-liniji Beograd-Moskva, ali onda je izbio haos, prenosi berlinski list Tagescajtung. „Ukupno 97 škola u Beogradu dobilo je anonimne prijetnje putem mejla. U pojedinim osnovnim školama nastala je panika, roditelji su pohrlili po djecu, a neki srednjoškolci su se, pak, obradovali otkazivanju nastave – đaci su plesali ispred jedne beogradske gimnazije dok ih policajci nisu otjerali."

Za policiju je situacija bila sve samo ne smiješna, piše berlinski list. Jer, „kako provjeriti sve te škole? Na čitavom Balkanu nema toliko odjeljenja za uklanjanje bombi. Iako je brzo postalo jasno da su prijetnje vjerovatno lažne, zakon nalaže policiji da provjeri svaku", podsjeća berlinski list.

Njemačka agencija dpa prenosi da je anonimnih dojava bilo i u utorak, i podsjeća da se od marta stalno ponavljaju prijetnje bombama avionima Er Srbiji koji lete za Rusiju. „Beogradski aerodrom je u jednom trenutku morao da bude evakuisan, a u nedjeljama koje su uslijedile, na meti su bili tržni centri, škole i Beogradski zoološki vrt. Ni u jednom slučaju nisu pronađene eksplozivne naprave."

Prijetnje u ponedjeljak i utorak bile su najmasovniji talas tih misterioznih prijetnji do sada, ukazuje njemačka agencija i navodi da su slične prijetnje nedavno prijavljene i iz drugih zemalja u regionu, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Ko je odgovoran za prijetnje?

Berlinski Tageszeitung prenosi riječi ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulin koji je ocijenio da je riječ o „ratu protiv Srbije". Mediji spominju „organizovane hakerske napade".

I svi se pitaju: ko stoji iza toga? Njemački list navodi riječi glavnog i odgovornog urednika nedjeljnika „Vreme" Filipa Švarma: „To mogu biti ukrajinski, poljski ili baltički hakeri, možda i neka zapadna tajna služba, jer Srbija nije uvela sankcije Rusiji i inače je prijateljski nastrojena prema Putinu. Ali to bi mogli da budu i ruski hakeri – to bi bilo upozorenje šta bi se desilo Srbiji ako se Rusija sankcioniše. Ili, manje politički, mogu da budu i hakeri koji žele da tako steknu ime."

Prenosi se i mišljenje profesora Fakulteta bezbjednosti Univerziteta u Beogradu Gorana J. Mandića koji smatra da trag vodi u Ukrajinu. Dokaz za to on vidi u činjenici da je uzbuna počela prijetnjom za let Beograd-Moskva.

Stručnjaci za bezbjednost objašnjavaju da su IT-jedinice srpske policije mogle samo djelimično da prate trag. Od određene tačke su njemoćni bez međunarodne saradnje – na primjer sa ukrajinskim kolegama.