"Srbija je na putu pristupanja EU, mi ćemo na tom putu jače kročiti i borit ćemo se da Srbija postane dio porodice EU-a", rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u uvodnoj riječi u obraćanju narodu 6. maja.
Vučić je također naglasio da će Srbija težiti članstvu u EU bez obzira na posljednju anketu koja pokazuje da je većina građana protiv ulaska Srbije u EU jer je "naš posao da radimo ono što je u najboljem interesu Srbije".
“Naša trgovinska razmjena s EU čini 62,5% naše vanjskotrgovinske bilance, to je 30+ milijardi eura, 300.000 ljudi je direktno ili neizravno zaposleno u kompanijama iz EU, najveća ulaganja dolaze iz EU, 1,9 milijardi eura prošle godine “, rekao je Vučić
Službeni podaci govore u prilog poruci srbijanskog predsjednika. Srbija je u posljednjih 16 godina dobila i preko 3,6 milijardi eura bespovratnih sredstava od EU. Štaviše, država godišnje dobiva 200 miliona eura iz IPA fondova, a ta se financijska podrška koristi, između ostalog, za infrastrukturne projekte, bolnice i škole, piše European Western Balkans.
Tek rijetko je Vučić posljednjih godina tako pozitivno govorio o EU. Naime, medijske analize upućuju na to da je EU tokom pandemije vrlo često bila meta kritičara iz provladinih medija i najviših ešalona moći, uključujući predsjednika.
Poruke su i dalje pomiješane
Iako je od početka rata u Ukrajini primjetan određeni pomak u javnoj komunikaciji, cjelokupno slanje poruka i dalje je pomiješano, s naglaskom na nužnosti ostanka na putu EU i snažnom kritikom “Zapada” i njegovih pritisaka na Srbiju da svoju vanjsku politiku uskladi s Unijom.
Promjene u retorici koje su se dogodile nisu se ticale samo EU, već i Rusije, koja je godinama dobijala samo pohvale i pozitivno izvještavanje dužnosnika i mainstream medija.
Vučić je u govoru 6. maja dodao da se Srbija sada našla u mnogo goroj poziciji nakon izjava predsjednika Vladimira Putina o Kosovu. Vučić je ustvrdio da u međunarodnim odnosima "nema ljubavi", a "pravde je još manje". Dodao je i da Srbija treba da brine o svom interesu i da se brine o budućnosti svoje djece.
Izjava ruskog predsjednika Putina sedam dana prije Vučićevog obraćanja, u kojoj je na primjeru Kosova opravdao svoju podršku nezavisnosti Donjecka i Luganska, izazvala je bijes među provladinim tabloidima i naslovima poput “Putin zabio nož u leđa Srbiji” (Srpski telegraf) i “Mi plaćamo cijenu globalnog sukoba: Putin igra na kartu Kosova” (Informer).
To je veliki pomak s obzirom na činjenicu da su ti tabloidi tokom svog postojanja bili snažno proruski orijentirani. Nisu se ustručavali staviti naslove poput “Hvala, brate Putine, bravo predsjedniče”, “Rusi neće ostaviti Srbe obješene”, “Ukrajina napala Rusiju” ili “Putin matira Ukrajinu” kada je Srbija pregovarala o cijeni plina ili kada je počeo rat u Ukrajini.
Priprema javnosti za sankcije Rusiji
Novinari Safeta Biševac i Mihailo Jovićević, govoreći za N1 televiziju, ovu promjenu u narativu vidjeli su kao uvod u srpsku vanjskopolitičku promjenu. Jovićević je rekao da je “sasvim izvjesno da će Srbija uvesti sankcije Rusiji, a da je jedini problem kako će to predsjednik Aleksandar Vučić objaviti u medijima”.
“Čini mi se da on priprema javnost Srbije, da će se Srbija ipak u ovoj historijskoj dilemi opredijeliti za Evropsku uniju. Čim je govorio o ulaganjima Evropske unije u Srbiju, donacijama”, rekao je Biševac.
Ako vlada pokušava preoblikovati javno mnijenje, svakako se suočava s izazovom, s obzirom na visoku razinu euroskepticizma u Srbiji. Mnogi bi rekli da je ovo stanje djelomično rezultat komunikacije nadležnih u proteklih nekoliko godina.
Rastući euroskepticizam
Posljednje ispitivanje javnog mnijenja o evropskim integracijama koje je Ipsos proveo u aprilu pokazalo je da je samo 35% za ulazak u EU, a 44% je protiv, dok 21% nije znalo ili nije željelo iznijeti svoje mišljenje. To je značajan pad budući da su sve druge ankete posljednjih godina pokazale da oko 50% građana podržava integraciju Srbije u EU.
Vrijeme objave ove ankete u provladinom Blicu doveli su u pitanje komentatori s obzirom na to da je Vučiću pružila argument da bi svaki oblik pritiska na Srbiju da provede sankcije samo dodatno narušio podršku EU integracijama među građana.
O rastućem euroskepticizmu u Srbiji Zoran Gavrilović, izvršni direktor Biroa za društvena istraživanja, kaže da se mjerenje javnog mnijenja prema EU u Srbiji može provoditi na više načina. Mjerenje ponašanja prema EU u referendumskom stilu poput Ipsosa jedno je od njih.
Drugi načini mjerenja stavova prema EU su postavljanje pitanja “Kad bi ti i tvoja bitna druga osoba mogli birati gdje bi živjeli” ili “Kamo biste poslali svoje dijete na posao i školovanje”, dodao je Gavrilović.
Smatra da sociodemografija igra značajnu ulogu pa bi bilo krajnje plitko i metodološki neadekvatno mjeriti mišljenje o Evropskoj uniji samo jednim pitanjem koje simulira referendum.
Opće je poznato da su stariji i konzervativniji građani protiv EU integracija i oni također čine većinu ljudi u Srbiji, ali naprotiv, oni šalju svoju djecu u EU na posao ili školovanje“, rekao je Gavrilović.
Dio euroskeptičnog osjećaja, dodaje, leži u antidemokratskoj i autoritarnoj političkoj kulturi. Također je dodao da je u svakoj zemlji euroskepticizam rastao kako je integracija išla dalje.
“Da sumiramo, nemamo javno mnijenje o EU. Odgovornost za to snose mediji koji nemaju analitičko i istraživačko izvještavanje o EU, posebice na razini poglavlja. Građani se suočavaju s pukim prenosom informacija u prisutnosti pozitivnih i negativnih informacija koje su načelne prirode”, zaključio je Gavrilović.
Unatoč nedavnim promjenama u komunikaciji, nije baš sasvim jasno hoće li se Vlada u potpunosti promijeniti kako bi uvjerila javnost da je EU ipak pravi put.
"Evropa je naša prošlost, naša sadašnjost i naša budućnost"
U tom je tonu svakako govorila premijerka Srbije Ana Brnabić na svečanosti povodom Dana Evrope u Novom Sadu “Evropa je naša prošlost, naša sadašnjost i naša budućnost”.
“Pripadamo istoj porodici, dijelimo iste vrijednosti i pred nama je zajednička budućnost. Svim našim građanima i svim građanima Evropske unije čestitam Dan Evrope”, dodala je Brnabić.
S druge strane, predsjednik Vučić je u posljednjem intervjuu za TV Prva 15. maja ponovno bio kritičniji prema Zapadu. On je nedavni prijedlog njemačkog Bundestaga kojim se predlaže smanjenje sredstava iz EU fondova državama koje odbijaju usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a opisao kao "politiku bez principa i brutalnih pritisaka".
Istakao je i da je Srbija suočena s stalnim i teškim pritiskom zbog svoje pozicije da ne provodi sankcije Rusiji. Vučić je dodao da "strani ambasadori ne mogu i neće voditi srpsku politiku", dodajući da "sve što sam vam rekao oni kažu, to kažu tri puta gore iza zatvorenih vrata".
Ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin ostao je dosljedan u svojoj retorici kritičnoj prema EU, ističući 14. maja da “EU ne može sjediti na dvije stolice i zahtijevati od Srbije da se pridržava njene politike, dok istovremeno podržava Prištinu da bude članica Vijeća Europe”.
Iako je vidljiva promjena u narativu koji ide u prilog EU, komunikacija je i dalje pomiješana. Još uvijek se mogu uočiti mnoge poruke kritične prema EU.
