Nije dugo trebalo čekati na kineski odgovor nakon poruka koje je odaslao američki predsjednik Joe Biden na svojoj azijskoj turneji, a na kojoj je ključni događaj bio sastanak Quad grupe za sigurnost u Tokiju, kada je iznova poručio kako će Sjedinjene Države vojno intervenisati u slučaju kineske invazije na Tajvan.
Prema pisanju The Wall Street Journala, bio je to peti put u 2021. i 2022. da je Bijela kuća nakon Bidenovih izjava morala pojašnjavati što je tačno mislio američki predsjednik kad je govorio o Tajvanu. U zadnjoj izjavi, pojasnila je američka administracija, predsjednik je govoreći o 'vojnoj odbrani' Tajvana mislio na slanje vojne opreme, ali ne i trupa. Lani su pak, primjerice, morali pojašnjavati Bidenov opis Tajvana kao 'nezavisnog' otoka čije su granice crvena linija za kinesku invaziju.
Uz zadnju Bidenovu izjavu o odbrani Tajvana Kina je krenula s promocijom svoje diplomatske inicijative ciljane demontiranju globalnog američkog 'hegemonizma'. Kina sada predlaže Globalnu sigurnosnu inicijativu kao set principijelnih politika nemiješanja.
Kineski predsjednik Xi u videu se obratio grupi ministara iz Bric skupine zemalja (Brazil, Rusija, Indija, Južna Afrika) kako bi …“ojačali zajedničko međusobno političko povjerenje i saradnju na sigurnosti…te akomodirali pojedinačne interese i glavne brige, međusobno respektirali suverenitet, sigurnost te razvojne interese, oponirali hegemonizmu i politici moći, odbacili mentalitet hladnog rata i blokovsku konfrontaciju i gradili globalnu zajednicu sigurnosti za sve.“
Osim članica Brica, Kinezi tvrde da je podrška Globalnoj sigurnosnoj inicijativi već stigla od ministara Urugvaja, Nikaragve, Kube, Pakistana, Indonezije i Sirije.
Intelektualna podloga Kine za novu Globalnu sigurnosnu inicijativu bazira se na ideji da je svjetski poredak predvođen Zapadom „barbarski i krvav“. Tako profesor međunarodnih odnosa na Renmin univerzietu, Tain Wenlin, poručuje: „Zemlje se urgentno okupljaju oko nove paradigme globalne sigurnosti i međusobnog povjerenja u situaciji brzih promjena međunarodnog krajolika. Stoga je Globalna inicijativa sigurnosti dizajnirana da štiti sigurnosne interese šireg spektra ljudi na planetu“.
U ovom kontekstu treba znati da su kineski diplomati već razgovarali u devet pacifičkih zemalja te predstavili ideje kooperacije prema novim principima međunarodne sigurnosti. Uz to, osim razgovora s predstavnicima drugih država Kinezi predstavljaju inicijativu na web stranicama svojih ambasada, ali i kroz članke u lokalnim medijima. Zemlje u kojima su također bili izrazito promocijski aktivni su Indija, Filipini, Uganda, Somalija i Kenija.
Ako Kinezi uspiju integrirati sve spomenute zemlje u ovu inicijativu, novi sigurnosni blok imat će puno više od polovine svjetskog stanovništva.
Treba podsjetiti kako su tokom Bidenovog posjeta Aziji, kineski i ruski nuklearni bombarderi letjeli nad Japanskim morem, što je samo po sebi bila dramatična poruka.
Cjelokupna geopolitička situacija sada otvara pitanje što ako razljućena Kina, koja može dobiti potpise većeg broja velikih zemalja u novom paktu sigurnosti, ipak napadne Tajvan? Hoće li američki predsjednik doista zaratiti s Kinom kako bi odbranio Tajvan, ili će na Tajvan slati vojnu opremu, kao što je nakon Bidenove izjave pojasnila administracija Bijele kuće? U slučaju ovog drugog scenarija, američke pozicije prema Tajvanu mogle bi ispasti slične onima kad je prije ruske invazije američki predsjednik zdušno podržavao integriranje Ukrajine u NATO savez.
