Zastoj Evropske unije oko navodnog neminovnog embarga na rusku naftu proteže se sedmicama, toliko da je jedan ambasador svojim kolegama citirao dramu Samuela Becketta "U iščekivanju Godota": "Ništa se ne događa, niko ne dolazi, niko ne odlazi, to je grozno!"
Diplomati i dužnosnici postaju sve više frustrirani odlukama Evropske unije, a sve to utječe i na zbivanja u Ukrajini.
Države članice ne ispunjavaju obećanja o pritisku na predsjednika Vladimira Putina tamo gdje bi ga najviše zaboljelo: unosnu energetsku industriju. Brojne zemlje popuštaju Putinovim zahtjevima za plaćanje plina u rubljama. Podsjetimo, sredinom marta Putin je naredio da se Rusiji plin i nafta plaćaju u rubljima. Dio je to ekonomskog rata koji se odvija između Rusije na jednoj strani te Evuropske unije, SAD i još nekoliko zemalja na drugoj.
Ekonomski stručnjaci taj potez tumače kao pokušaj Rusije da stabilizira tečaj rublja prema euru i dolaru nakon što je ruska nacionalna valuta drastično izgubila na vrijednosti od početka invazije na Ukrajinu.
Čelnici zemalja članica Evropske unije u ponedjeljak će se sastati na vanrednom summitu na kojem će raspraviti ozbiljna pitanja vezana za rat u Ukrajini. Hoće li pokušaj zabrane uvoza ruske nafte biti jedna od tema summita, još se uvijek ne zna.
Podsjetimo, mađarska vlada premijera Viktora Orbana smatra se glavnom preprekom. Orban je pisao Evropskom vijeću kako ne želi ni raspravljati o tome sljedeće sedmice. No, nije samo Orban koji se godinama sukobljavao s EU oko svega. I brojne druge zemlje nastavljaju s kupnjom ruskog plina putem računa u rubljama usred dvosmislenih upozorenja Evropske komisije.
Jedan ministar je na nedavnom sastanku ministara EU istaknuo kako je žalosno što su neki operateri otvorili račune u rubljama suprotno onome što su javno saopćili.
"Ako se rat bude nastavio voditi bez pobjednika i gubitnika, mogli bismo vidjeti scenarij u kojem se jedinstvo Evropske unije počinje raspadati", rekla je Nathalie Tocci, bivša savjetnica visokog predstavnika EU za vanjsku politiku Josepa Borrella.
Države članice također su podijeljene - posebno između zapadnih i istočnih naroda - oko toga koje oružje poslati Ukrajini, ima li koristi od razgovora s Putinom i koje uvjete Kijev treba prihvatiti u bilo kojem budućem mirovnom sporazumu. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen prvi je put predložila zabranu nafte početkom svibnja riječima: "Budimo jasni: neće biti lako."
Dogovor se postiže sve teže
Zaista, članice EU sve teže postižu dogovor jer sankcije koje se razmatraju znače nametanje većeg opterećenja njihovim državnim finansijama, rekli su dužnosnici.
Šesti paket sankcija iznimno je oslabio. Predloženi periodi postepenog ukidanja produženi su, a nakon pritiska Grčke ukinuta je zabrana tankerima koji isporučuju rusku naftu u treće zemlje bilo gdje u svijetu. Vlada EU raspravlja o planu kojim bi se zaustavile pomorske isporuke nafte i izuzele one kroz divovski naftovod Druzhba na ograničeni period.
Podsjetimo, Rusija je prošle godine slala oko 720.000 barela sirove nafte u evropske rafinerije svojim glavnim cjevovodom u regiju, u poređenju s pomorskim količinama od 1,57 miliona barela dnevno iz baltičkih, crnomorskih i arktičkih luka.
"Očekuje se da će Rusija ove godine zaraditi oko 320 milijardi dolara od izvoza energije, što je više od jedne trećine u odnosu na 2021. Zabrana ruske nafte i plina mogla bi odigrati ključnu ulogu u podršci Ukrajini na bojnom polju, a zatim dati Kijevu puno jaču poziciju u bilo kojoj faz mirovnih pregovora”, rekao je jedan od diplomata.
Bit će teško ako svi moraju podržati sve
"Na početku je jedinstvo koje smo pokazali nakon 24. februara bilo prilično vanredno", rekla je nizozemska ministrica odbrane Kajsa Ollongren u intervjuu. Sada je sve teže, rekla je, ali "dobri smo u rješavanju kompromisa u Evropskoj uniji."
Nakon nafte, EU će se okrenuti plinu. Ona je signalizirala da želi zamijeniti ruski plin za dvije trećine do kraja godine i okončati uvoz do 2027. godine, što bi se moglo pokazati preambicioznim.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron i italijanski premijer Mario Draghi pozvali su na ukidanje načela jednoglasnosti.
"Zahtjev jednoglasnosti će se morati ukinuti - bit će teško, ali EU ne može nastaviti ovako djelovati u vanjskoj politici", rekao je Guntram Wolff te dodao kako bi im odustajanje od toga omogućilo budu brži i hrabriji u pogledu sankcija."
