Nakon dugog razdoblja, u Bruxellesu, uzrokovanom ratom u Ukrajini, postoji svijest da zapadni Balkan ne treba ostaviti u limbu. Ostaje za vidjeti hoće li se to pretočiti u konkretne akcije, rekao je danas na panelu GLOBSEC 2022 posebni predstavnik EU-a za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja zapadnog Balkana Miroslav Lajčak.
Govoreći na panelu pod nazivom “Sada ili nikad: Otključavanje evropske budućnosti za zapadni Balkan”, Lajčak je izjavio da razvoj u posljednjih pet godina u smislu proširenja nije bio pozitivan.
“Smanjena je predanost EU prema Zapadnom Balkanu, možda čak i nedostatak konsenzusa i dojam da je regija na sigurnom mjestu. EU brzo gubi popularnost i kredibilitet na Balkanu”, rekao je Lajčak
Dodao je, međutim, da je ruski rat protiv Ukrajine dramatična promjena i da je, uz svu tragediju, pomalo pozitivna vijest za Balkan.
"Postoji razumijevanje da nemamo luksuz ostaviti regiju u neizvjesnosti", rekao je.
Lajčak je također dodao da se atmosfera u Bruxellesu potpuno promijenila.
“Prije dvije godine osjećalo se samozadovoljstvo, sada postoji svijest da nema vremena za čekanje. Problem je kako dobru volju pretvoriti u kvalitetu”, rekao je posebni predstavnik.
Premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski rekao je da bi, iz perspektive Sjeverne Makedonije, ulazak u EU trebao biti proces koji se temelji na zaslugama.
“Ako uzmete pet posljednjih izvještaja o našem napretku, svi su pozitivni. Problem je što jedna zemlja može blokirati napredak zemlje kandidata, što se događa u slučaju Sjeverne Makedonije, a to se događa na čisto političkim osnovama”, rekao je.
S druge strane, dodao je Kovačevski, postoji geopolitički zamah.
“Ako se ne donese odluka o Zapadnom Balkanu, kredibilitet EU opada, a kada kredibilitet padne, raste nacionalizam. Ključno je pitanje poslati jasnu i hrabru odluku o zapadnom Balkanu nakon juna”, rekao je premijer Sjeverne Makedonije.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović rekao je da je Crna Gora, objektivno gledano, najnaprednija zemlja u pregovorima i da bi mogla biti među prvima koje mogu ući u EU kada bude spremna za prijem novih članica. Vjeruje da će Crna Gora do 2024. godine moći reći da je spremna na unutarnjoj razini i čekati ocjenu EU, prenosi European Western Balkans.
Nažalost, našli smo se u situaciji da smo imali balans nemoći, da se EU i Svjetska banka međusobno optužuju za nedostatak napretka”, rekao je Đukanović.
Dodao je da je ruski napad na Ukrajinu rezultat nedostatka pažnje EU i da Rusija danas koristi mnogo brutalnije alate, ali u Ukrajini ima isti cilj kao i u Crnoj Gori – spriječiti ulazak u NATO.
“Potrebna nam je jednoglasna poruka EU-a, a ne originalna poruka: svaka zemlja u ZB ima svoje mjesto u EU i može zauzeti svoje mjesto kada bude spremna. Neke stvari koje slušamo u zadnjih 10 dana zabrinjavaju i dovode do situacije da možemo čuti različite poruke u ZB s različitih adresa u EU. Svjetskoj banci je potrebna jasna poruka, ali ako budemo i dalje viđali razne raznolike poruke, to će samo doprinijeti konfuziji u SB i nepovjerenju prema EU, što je plodno tlo za treće utjecaje”, rekao je Đukanović.
Premijer Kosova Albin Kurti komentirao je proces normalizacije sa Srbijom, dodajući da je potreban principijelni dijalog, usredotočen na međusobno priznavanje.
“Srbija kaže da nas nikada neće priznati i ne priznaje svoje prošle ratne zločine. Suštinski problem: poricanje zločina iz prošlosti, to nas boli čak i više od nepriznavanja”, rekao je Kurti.
Kurti i Đukanović izražavaju zabrinutost oko Zapadnog Balkana
Lideri Kosova i Crne Gore upitani su i o tome da se njihove zemlje još nisu pridružile inicijativi Otvoreni Balkan, čije su članice Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija.
Kurti je rekao da Kosovo jako podržava “Berlinski proces 2.0”, kojem je kancelar Scholz dao novi početak.
“Podržavamo inicijative s vrijednostima EU iznutra i moram reći da ni po političkoj orijentaciji ni po kulturnoj osjetljivosti nisam među onim liderima koji vjeruju u samodostatnost Balkana”, rekao je.
Milo Đukanović je priznao da u Crnoj Gori postoje različita mišljenja o inicijativi, aludirajući na podršku inicijativi premijera Dritana Abazovića. No, rekao je da lično podržava Berlinski proces.
“Berlinski proces uključuje ekonomski okvir, Zajedničko regionalno tržište, koje je zaista utemeljeno na evropskim standardima”, kazao je Đukanović, dodajući da se to ne može reći za Otvoreni Balkan.
“Zašto bismo trebali udvostručiti inicijative? Umjesto toga, treba koristiti one koji već postoje”, poručio je predsjednik Crne Gore.
Dodao je da je, prema njegovom mišljenju, Otvoreni Balkan započeo kada su neki od lidera bili razočarani učinkovitošću procesa proširenja.
“Kada su shvatili da im je budućnost u EU neizvjesna, počeli su razvijati paralelnu inicijativu kao svojevrsnu rezervnu kopiju za zemlje zapadnog Balkana koje, po njihovom mišljenju, neće imati evropsku perspektivu. To je nešto s čime se ne slažem”, rekao je Đukanović.
