Gradsko vijeće Mostara usvojilo je inicijativu da se 13. juni proglasi “Danom civilnih žrtava rata Mostara”. Udruženje građana civilnih žrtava rata Mostara i Zajednica porodica žrtava ubijenih na Uborku i Sutini 1992. godine uputili su ovu inicijativu Gradskoj upravi Mostara prošle godine.
Tokom rasprave na sjednici Gradskog vijeća moglo se čuti kako Mostar zaslužuje imati taj dan i kako se treba odati počast žrtvama, ali da ovo pitanje ne treba politizirati, kao i da žrtve zaslužuju spomenik.
Vijećnik Adil Šuta (Koalicija za Mostar) kazao je da očekuje da se na obilježavanje godišnjice stradanja na Uborku odazove veći broj vijećnika.
Zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Mostara Velibor Milivojević (SNSD-SDS) dao je podršku inicijativi navodeći da je važno izbjeći bilo kakvu politizaciju.
”Mislim da je vrijeme da se zajedno poklonimo žrtvama. Ja sam i prošle godine bio na Uborku i ako mognem svake ću godine otići. Sva ta mjesta stradanja strašno bole i nekoliko dana ne mogu da se otmem tom lošem utisku, a još teže mi je na stratištima koja je neko tobože uradio u ime moga naroda. Mislim da bi mi predstavnici vlasti zajedno trebali, i u Mostaru, i u kantonu i na svim drugim mjestima da se zajedno pojavimo i pokažemo jedinstvo stava. Na svim mjestima stradanja najbolje bi bilo da se u tišini pomolimo za njih i da nam se nikada i nigdje slične stvari ne ponove. Mostar zaslužuje da ima Dan civilnih žrtava rata i da ćemo vrlo brzo imati i spomenik civilnim žrtvama rata gdje će svi narodi moći doći i na svoj način se pomoliti i odati počast stradalima”, kazao je Milivojević.
Tako su vijećnici u GV Mostara izglasali i podržali prijedlog da 13. juni bude obilježavan kao Dan civilnih žrtava Mostara. No, na spomen obilježje se još čeka.
Čeka se lokacija za spomen obilježje
Iako je od završetka rata u Bosni i Hercegovini prošlo više od 25 godina, rane rata su još uvijek prisutne. Mostar je grad koji nema centralno spomen obilježje za više od 800 svojih sugrađana civila, ubijenih tokom rata od 1992. do 1996. godine. No, to bi se uskoro moglo promijeniti, a Mostar dobiti ovaj spomenik.
Adnin Hasić je imao 11 godina kada je u maju 1992. posljednji put vidio svoje roditelje. Vojska RS-a ih je ubila, zarobivši ih u mostarskom naselju Zalik, zajedno s još više od stotinu sugrađana. Njihova tijela pronađena su u dvije masovne grobnice u Mostaru nekoliko mjeseci nakon ubistva. Danas je Adnin predsjednik Udruženja porodica žrtava ubijenih na Uborku i Sutini i član Upravnog odbora Udruženja civilnih žrtava rata Mostar.
„Žrtve zaslužuju da se njihova imena nalaze u centru grada. Da im Grad Mostar oda poštovanje. Uborak i Sutina su prvi i najveći masovni zločini u Mostaru i Hercegovini. To su prve masovne grobnice otkrivene u BiH. Ta spomen obilježja se nalaze na perifernim dijelovima grada“, govori Hasić.
Dakle, 867 imena se moraju naći na spomen obilježju. Sve žrtve imaju svoja imena i prezimena i trebamo ih se sjećati i odati im počast, kažu predstavnici porodica civilnih žrtava rata.
„Naš cilj je da spomen obilježje bude u centru grada i da taj spomenik, svakako, sadrži imena svih stradalih civila Grada Mostara“, kaže Sanela Kuko, članica Udruženja porodica žrtava ubijenih na Uborku i Sutini u Mostaru.
„Prve mostarske žrtve zaslužuju da se njihova imena, zajedno sa svim ostalim žrtvama u gradu na Neretvi nalaze u centru grada. I Grad će, nadamo se, iznaći lokaciju koja će biti prihvatljiva svima nama. Da mi dnevno prolazimo pored tog spomen obilježja“, kaže Adnin Hasić, predsjednik Udruženja.
Gradonačelnik Mostara kaže da on podržava tu inicijativu i da je zajedno sa Gradskim vijećem spreman i realizirati taj projekt.
„Na dobrom smo tragu da riješimo taj problem. Imamo nekoliko lokacija o kojima razgovaramo. Nadam se da ćemo uskoro imati taj spomenik svim civilnim žrtavama rata, kako i dolikuje“, navodi gradonačelnik Kordić.
A ove godine bit će obilježeno 30 godina od prvih masovnih grobnica u Bosni i Hercegovini, koje su pronađene upravo na području Mostara.
