Kada je Rusija 24. februara 2022. napala Ukrajinu, to je bio prvi agresivni rat velikih razmjera u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Mnogima nezamisliv, rat je donio i mnoge neočekivane posljedice koje su odjeknule diljem svijeta.
Evo pet načina na koje je rat promijenio svijet.
Poplava izbjeglica
Od ruske invazije, oko 6,8 miliona Ukrajinaca napustilo je svoju zemlju, zajedno s najmanje dodatnih 7,7 miliona interno raseljenih.
Nakon što su u početku pobjegli u susjedne zemlje, najmanje 3 miliona nastavilo je put, prema UNHCR-u. Osim Poljske, Njemačka i Češka trenutno su domaćini najvećem broju ukrajinskih izbjeglica, njih oko 727.000, odnosno 348.000,piše Deutsche Welle.
Blizu 2 miliona Ukrajinaca vratilo se u svoju zemlju otkako su prvi pobjegli od rata - iako bi nešto od toga moglo biti kretanje naprijed-natrag, napominje UNHCR.
Priljev ukrajinskih izbjeglica u Evropsku uniju potaknuo je podršku za njih, kao i nategnute sisteme primanja. Izbjeglice koje su se naselile u novoj zemlji obično se oslanjaju na mrežu socijalne sigurnosti te zemlje, barem neko vrijeme.
Kriza s hranom
Ukrajina je važna žitnica, koja proizvodi oko polovicu svjetskog suncokretovog ulja. Prema USDA, Ukrajina čini 15% svjetske trgovine kukuruzom i 10% globalne trgovine pšenicom. Sukob je prekinuo takav izvoz, a Rusija je nastavila blokirati žito u ukrajinskim crnomorskim lukama.
To se stiskanje posebno osjetilo u zemljama koje ovise o uvozu ukrajinskih žitarica i ulja za jelo, kao što su Egipat i Indija. Ipak, efekti idu daleko šire.
Neki upozoravaju da sukob, zajedno s ekstremnim vremenskim prilikama zbog klimatskih promjena i ekonomskim šokom izazvanim pandemijom, potiče globalnu prehrambenu krizu.
U maju je Vijeće sigurnosti UN-a upozorilo da je razina gladi diljem svijeta dosegla "novi maksimum", dodajući da bi se deseci miliona ljudi mogli suočiti s dugotrajnom glađu zbog rata.
Od maja su oko 23 zemlje uvele ograničenja izvoza hrane - što je pokazatelj slabljenja sigurnosti hrane.
Energetska sigurnost
Rusija je najveći svjetski izvoznik prirodnog plina, drugi po veličini dobavljač sirove nafte i treći po veličini izvoznik ugljena. Sve do rata tri četvrtine njenog plina i gotovo polovica sirove nafte odlazilo je u Evropu. U 2020. ruska nafta, plin i ugljen činili su četvrtinu potrošnje energije u EU.
No nakon što je Rusija napala Ukrajinu, EU je pokušala prekinuti svoje oslanjanje na rusku energiju. "Jednostavno se ne možemo osloniti na dobavljača koji nam izričito prijeti", rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u ožujku.
Komisija je već u ožujku iznijela namjere da se EU potpuno odvikne od ruskih fosilnih goriva do 2030., kao i planove za drastično smanjenje upotrebe ruskog plina za dvije trećine do kraja ove godine.
Maksimiziranje skladištenja plina jedna je tačka u tom planu. Uvoz tekućeg prirodnog plina, na primjer iz SAD-a, još je jedna opcija za zaustavljanje. U međuvremenu, neki stručnjaci predviđaju nestašicu plina i potencijalno racioniranje.
Mnogi vide sukob kao priliku za EU da se ne samo oslobodi ovisnosti o ruskoj energiji, već i ispuni predanost bloka zaštiti klime izgradnjom obnovljivih izvora energije i povećanjem energetske učinkovitosti. Ipak, postoje ograničenja koliko brzo se to može učiniti.
A rastuća potražnja za neruskim izvorima energije dovela je do porasta cijena diljem svijeta.
Porast cijena i inflacija
Nedostatak hrane i energije utjecao je na veliku promjenu u životima mnogih otkako je počeo rat u Ukrajini: cijene su porasle.
Kad je nečega manje, njegova vrijednost raste — a kada hrana i gorivo poskupe, poskupi i sve ostalo.
Cijene hrane posebno rastu. Indeks cijena hrane UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), koji mjeri mjesečnu promjenu cijena košarice prehrambenih proizvoda, dosegao je rekordni maksimum u martu ove godine.
Inflacija – to jest, manja kupovna moć kako cijene rastu – ključna je mjera koja utječe na sve aspekte ekonomije.
Inflacija se više nego udvostručila diljem svijeta u godini od marta 2021., prema podacima Međunarodne organizacije rada. U eurozoni je prošlog mjeseca inflacija dosegla 8,1 posto, što je rekordno visoko.
Ipak, predviđa se da će inflacija još jače pogoditi zemlje s nižim dohotkom. Dok je nedavna prognoza MMF-a predviđala inflaciju od 5,7% za industrijalizirane zemlje, ta brojka za zemlje u razvoju iznosi 8,7%.
Kao da povećani troškovi nisu dovoljno loši, stručnjaci predviđaju da bi cijene mogle ostati visoke još godinama.
Renesansa NATO-a
Ruska invazija na Ukrajinu ostavila je traga i na geopolitici. Neki stručnjaci očekuju ponovni rascjep na istočni i zapadni geopolitički i ekonomski blok, s Rusijom i Kinom na jednoj strani, a EU i SAD na čelu s druge.
Sjevernoamerička ugovorna organizacija, također poznata kao NATO, osnovana je nakon Drugog svjetskog rata 1949. godine i okupljala je SAD, Kanadu i 10 evropskih zemalja. Dijete Hladnog rata, NATO je postao nešto poput kišobrana za demokratiju i slobodna tržišta u Evropi, s velikim širenjem na istok 2004. godine.
Ključni za NATO je članak 5, koji propisuje načelo kolektivne odbrane: Ako je bilo koja članica napadnuta, to će se smatrati napadom na sve, uz vojnu odmazdu koju će odmjeriti svaka članica.
Dok se profil NATO-a povukao do te mjere da ga je francuski predsjednik Emmanuel Macron 2019. nazvao "moždano mrtvim", rat u Ukrajini dovodi do toga da najmoćniji svjetski vojni savez sada zauzima centralno mjesto, kažu neki promatrači.
Uglavnom zbog straha od Putinovog imperijalističkog projekta za Rusiju, Finska i Švedska nedavno su objavile svoju namjeru da se pridruže savezu, prekinuvši gotovo 70 godina neutralnosti.
Vladimir Putin vidi NATO kao prijetnju Rusiji i više puta je upozoravao na posljedice ako savez dopusti pridruživanje Ukrajini. Kritičari saveza kažu da je njegovo širenje na istok predstavljalo provokaciju.
NATO opskrbljuje Ukrajinu oružjem i opremom, iako je odbio zahtjev ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za uvođenje zone zabrane letova iznad zemlje.
Za sada, NATO nastavlja svoj delikatan ples ostanka postojanosti, ali laganog napretka kako to ne bi izazvalo Treći svjetski rat.
