Neki ruski vojnici odbijaju se vratiti u borbu u Ukrajinu zbog svojih iskustava na prvoj crti fronta na početku invazije, tvrde ruski odvjetnici i aktivisti za ljudska prava. BBC je razgovarao s jednim takvim ruskim vojnikom. "Ne želim se vratiti nazad u Ukrajinu, ubijati i biti ubijen", kaže Sergej (zapravo se zove drukčije) koji je proveo pet sedmica boreći se u Ukrajini početkom ove godine.
Sada je kod kuće u Rusiji, nakon što je zatražio pravni savjet kako ne bi bio vraćen na prvu crtu fronta. Sergej je samo jedan od stotina ruskih vojnika za koje se pretpostavlja da su tražili takav savjet. Sergej kaže da je traumatiziran iskustvom u Ukrajini: "Mislio sam da smo mi ruska vojska, da smo najbolji na svijetu". Umjesto toga, očekivalo se da će raditi bez osnovne opreme, kao što su uređaji za noćno osmatranje.
"Šokiran sam našom vojskom"
"Bili smo poput slijepih mačića. Šokiran sam našom vojskom. Ne bi puno koštalo da su nas bolje opremili. Zašto to nije učinjeno?", ogorčen je Sergej.
Sergej se pridružio vojsci kao regrut. Većina ruskih muškaraca u dobi od 18 do 27 godina mora odslužiti jednu godinu obaveznog vojnog roka. No, nakon nekoliko mjeseci donio je odluku o potpisivanju dvogodišnjeg profesionalnog ugovora kojim je dobio i plaću.
U januaru je Sergej poslan blizu granice s Ukrajinom na vojne vježbe, kako mu je tada rečeno. Mjesec dana kasnije - 24. februara, na dan kada je Rusija započela svoju invaziju - dobio je zapovijed da pređe granicu. Gotovo odmah njegova se jedinica našla na udaru.
Kad su se uvečer smjestili na napuštenoj farmi, njihov zapovjednik je rekao: "Dakle, kao što ste već shvatili, ovo nije šala".
Sergej kaže da je bio potpuno šokiran i nije mogao vjerovati da mu se to stvarno događa. Kontinuirano su granatirani, tokom pokreta i preko noći dok su mirovali. U njegovoj jedinici od 50 ljudi njih 10 je ubijeno, a 10 ranjeno. Gotovo svi njegovi saborci bili su mlađi od 25 godina.
Brojni incidenti
Čuo je za ruske vojnike koji su bili toliko neiskusni da nisu znali pucati i nisu mogli razlikovati jedan kraj minobacača od drugog. Kaže da se njegov konvoj, koji je putovao sjevernom Ukrajinom, raspao nakon samo četiri dana kada je eksplodirao most koji su trebali preći, usmrtivši suaborce ispred njih.
U drugom incidentu, Sergej kaže da je morao zaobići saborce zarobljene u zapaljenom vozilu ispred njega: "Vozilo je razneseno raketnim bacačem ili nečim sličnim. Zapalilo se i unutra su bili vojnici. Vozili smo se oko njega i nastavili dalje, pucajući dok smo se kretali. Nisam se ni osvrnuo".
Njegova je jedinica krenula dalje kroz ukrajinsko selo, ali očito je nedostajalo strategije, ističe Sergej. Pojačanje nije stiglo, a vojnici su bili slabo opremljeni za zadatak zauzimanja velikog grada.
"Išli smo bez helikoptera, kretali smo se u jednoj koloni, kao da idemo na paradu",dodaje Sergej za BBC. Vjeruje da su njegovi zapovjednici planirali vrlo brzo zauzeti uporišta i ključne gradove i računali su da će se Ukrajinci jednostavno predati. "Jurili smo naprijed s kratkim noćnim zaustavljanjima, bez ukopavanja, bez izviđanja. Nismo ostavili nikoga u pozadini. Da nas je neko odlučio udariti s leđa, nije bilo nikakve zaštite", rekao je Sergej i nastavio:
"Mislim da je toliko naših momaka umrlo uglavnom zbog toga. Da smo se kretali postupno, da smo provjerili ima li mina na cestama mnogi su se gubici mogli izbjeći".
Ruski vojnici se sve više žale
Sergejeve pritužbe na nedostatak opreme pojavile su se također u telefonskim razgovorima koji su navodno vodili ruski vojnici i njihove porodice, a presrele su ih i objavile ukrajinske sigurnosne službe.
Početkom aprila Sergej je vraćen preko granice u logor na ruskoj strani. Jedinice su povučene iz sjeverne Ukrajine i činilo se da se pregrupiraju za napad na istoku. Kasnije u aprilu dobio je zapovijed da se vrati u Ukrajinu, ali je rekao svom zapovjedniku da nije spreman otići.
"Rekao je da je to moj izbor. Nisu nas čak ni pokušali razuvjeriti, jer nismo bili prvi koji smo se odbili vratiti", rekao je Sergej za BBC. No, bio je dovoljno zabrinut zbog reakcije svoje jedinice na njegovo odbijanje da je odlučio potražiti pravni savjet.
Odvjetnik je Sergeju i još dvojici istomišljenika rekao da vrate oružje i vrate se u sjedište svoje jedinice, gdje bi trebali predati pismo u kojem objašnjavaju da su "moralno i psihički iscrpljeni" i da ne mogu nastaviti borbu u Ukrajini.
Sergeju je rečeno da je povratak u jedinicu važan jer se odlazak može protumačiti kao dezertiranje, što može rezultirati kaznom od dvije godine u kažnjeničkom bataljonu.
Zastrašivanje
Vojni zapovjednici pokušavaju zastrašiti ugovorne vojnike da ostanu u svojim jedinicama, ističe ruski odvjetnik za ljudska prava Aleksej Tabalov. No, naglašava da ruski vojni zakon uključuje odredbe koje dopuštaju vojnicima da se odbiju boriti ako to ne žele.
Aktivist za ljudska prava Sergej Krivenko kaže da nije upoznat s bilo kakvim progonima onih koji se odbijaju vratiti na front. Ipak, to ne znači da se kazneni progon ne pokušava pokrenuti.
Jedan zapovjednik na sjeveru Rusije zatražio je pokretanje kaznenog postupka protiv svog podređenog koji se nije htio vratiti u Ukrajinu, ali je vojni tužitelj odbio nastaviti postupak, pokazuju dokumenti do kojih je došao BBC. Takva bi radnja bila preuranjena bez procjene štete po vojnu službu u koju je bio uključen, smatrao je tužitelj.
I nema garancija da se u budućnosti neće pojaviti još kaznenih progona.
Vojnici poput Sergeja, koji se nerado vraćaju na bojište, nisu usamljeni, smatra Ruslan Levjev, urednik Conflict Intelligence Teama, medijskog projekta koji istražuje iskustva ruske vojske u Ukrajini putem povjerljivih intervjua i dostupnih materijala.
Levjev kaže kako se značajna manjina ruskih ugovornih vojnika koji su poslani u Ukrajinu na početku invazije, odbila vratiti u borbu. Nezavisni ruski mediji također od početka travnja izvještavaju o stotinama slučajeva da su vojnici odbijali ponovni angažman u Ukrajini.
Iako se Sergej ne želi vratiti na crtu bojišnice, želi odslužiti preostali vojni rok u Rusiji kako bi izbjegao nepredviđene posljedice. Međutim, iako je njegovo pismo odbijanja borbenog zadatka prihvaćeno, ne postoje garancije da neće biti vraćen u Ukrajinu tokom preostalog vojnog roka.
"Vidim da se rat nastavlja, ne prestaje. U ovim mjesecima odrađivanja vojnog ugovora koji su mi ostali, moglo bi se dogoditi bilo šta, uključujući i ono najgore", rekao je Sergej za BBC.
