Nadgrobni spomenici u današnjem Kirgistanu otkrili su zapanjujuće detalje o porijeklu Crne smrti, najrazornije svjetske epidemije kuge za koju se procjenjuje da je u razdoblju od sedam godina u srednjem vijeku ubila polovicu evropskog stanovništva.
O izvoru te pandemije historičari raspravljaju vijekovima, ali upisani nadgrobni spomenici, od kojih su neki upućivali na tajanstvenu kugu i genetski materijal iz tijela ekshumiranih iz dva grobna mjesta koja datiraju iz 13. vijeka dali su konkretne odgovore na ovo dugotrajno pitanje.
Istraživači su prvi put iskopali grobna mjesta 1880-ih. Nadgrobne natpise, napisane na sirijskom jeziku, 2017. godine mukotrpno je preispitao historičar Phil Slavin, vanredni profesor na Univerzitetu Stirling u Škotskoj. Primijetio je da je od 467 ukopa koji su tačno datirani, nesrazmjeran broj ,118, iz samo dvije godine: 1338. i 1339. To je otkriće koje je opisao kao "zapanjujuće".
"Kada imate jednu ili dvije godine s viškom mortaliteta, to znači da se nešto događa. Ali još jedna stvar koja mi je stvarno privukla pažnju je činjenica da to nije bila bilo kakva godina - jer to se desilo samo sedam ili osam godina prije nego je kuga zapravo došla u Evropu”, rekao je Slavin na brifingu.
"Oduvijek sam bio fasciniran crnom smrću. I jedan od mojih snova bio je zapravo uspjeti riješiti ovu zagonetku njenog porijekla", dodao je.
Slavin i njegovi saradnici otkrili su posmrtne ostatke 30 osoba pokopanih u grobnicama u Kirgistanu koje su odnesene u Muzej antropologije i etnografije Petra Velikog u Sankt Peterburgu u Rusiji. Istraživački tim uspio je dobiti dopuštenje da pokuša izvaditi DNK iz kostura kako bi shvatio kako su umrli.
Za sedam osoba, istraživači su uspjeli izdvojiti i sekvencirati DNK iz njihovih zuba. U ovom genetskom materijalu pronašli su DNK bakterije kuge, koju naučnici zovu Yersinia pestis, kod tri osobe, koje su na nadgrobnim spomenicima imale ispisanu 1338. godinu kao godinu smrti.
To je potvrdilo da je kuga koja se spominje na nadgrobnim spomenicima doista bila kuga koja se s glodavaca prenosi na ljude putem buha.
Godine 1347. kuga je prvi put ušla u Sredozemlje putem trgovačkih brodova koji su prevozili robu s područja oko Crnog mora. Bolest se potom proširila Evropom, Bliskim istokom i sjevernom Afrikom, zahvaćajući i do 60 posto stanovništva, prema studiji objavljenoj u časopisu Nature u srijedu, prenosi CNN.
Neki historičari vjeruju da je kuga koja je uzrokovala Crnu smrt potjecala iz Kine, dok drugi misle da se pojavila u blizini Kaspijskog mora. Indija je također istaknuta kao mogući izvor. Soj kuge nastavio je kružiti svijetom 500 godina.
Evolucija soja kuge
Najnovija studija nadovezuje se na mnoštvo informacija otkrivenih sekvenciranjem drevnih patogena poput kuge koji ostavljaju genetski otisak u ljudskoj DNK.
Naučnici su 2011. prvi put sekvencionirali genom bakterije kuge - Yersina pestis - pronađene u dvije žrtve kuge zakopane u jami u Londonu. Od tada je više genetskog materijala izvučeno iz grobnih mjesta diljem Evrope i južne Rusije.
Ovaj rad je pokazao eksploziju u raznolikosti sojeva kuge, veliki prasak koji se dogodio u evoluciji bakterije kuge prije nego što je crna smrt poharala Evropu, najvjerovatnije u 10. i 14. vijeku.
Istraživači uključeni u ovu najnoviju studiju vjeruju da je područje oko dva groblja u blizini jezera Issyk-Kul u Kirgistanu moralo biti porijeklo soja kuge koji je izazvao crnu smrt jer su dva drevna genoma kuge koje je tim sastavio iz zuba otkrila jedan jedini soj kuge koji je najnoviji direktni predak ovog događaja velikog praska. To ga smješta na sam početak izbijanja crne smrti i prije nego što je stigla u Evropu.
"Otkrili smo da su drevni sojevi iz Kirgistana pozicionirani tačno na čvorištu ovog velikog događaja diverzifikacije", rekla je glavna autorica studije Maria Spyrou, postdoktorska istraživačica na Univerzitetu Tübingen u Njemačkoj.
Daljnji dokazi koji podupiru tvrdnju istraživača došli su iz usporedbe sojeva kuge pronađenih u modernih glodavaca s onima koje su sekvencionirali s groblja. Otkrili su da se moderne vrste kuge koje su najbliže drevnom soju danas nalaze kod divljih glodavaca, poput svizaca, koji žive u planinama Tian Shan, vrlo blizu dvaju grobnih mjesta.
"Ono što je stvarno izvanredno je da danas, među glodavcima koji žive u toj regiji, imamo najbliže žive rođake tog soja velikog praska (bakterija kuge)", rekao je viši autor studije Johannes Krause, direktor Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju u Leipzigu, Njemačka.
"Pronašli smo ne samo pretka crne smrti, nego smo zapravo pronašli pretka većine vrsta kuge koje danas kruže svijetom."
Tim još uvijek mnogo toga ne zna, primjerice od koje se tačno životinje bolest prelila na ljude. Ali razumijevanje porijekla najveće pandemije u ljudskoj historiji moglo bi pomoći u pripremi za buduće širenje bolesti, rekao je Krause.
"Baš kao i Covid, crna smrt je bila bolest u nastajanju i početak ogromne pandemije koja je trajala nekih 500 godina. Vrlo je važno razumjeti zapravo u kojim je okolnostima nastala", rekao je Krause.
