Rusija bi za nekoliko mjeseci mogla doći u situaciju da mora usporiti operacije u Ukrajini kako bi reorganizirala svoje snage s obzirom na količinu arsenala koju je dosad iskoristila, piše Bloomberg.
Američki portal objavio je, pozivajući se na visoke evropske dužnosnike upoznate sa situacijom na terenu, da Rusija širom zemlje traži ljude i oružje, a u nedostatku bolje opcije okrenula se i starim tenkovima na Dalekom istoku. Zbog toga bi, kažu, Rusija za nekoliko mjeseci mogla biti suočena s problemima koji zahtijevaju usporavanje njezinih vojnih operacija. Kremlj će možda biti primoran objaviti i opću mobilizaciju, dodali su. Ta mogućnost već se duže provlači kroz medijske analize. Ipak, to je nešto što se ruski predsjednik Vladimir Putin ustručava napraviti jer bi to značilo javno priznanje da rat ne ide po planu.
Međutim, iako se možda ruski problemi naziru na horizontu, predaleko su da bi utjecali na trenutno stanje na ukrajinskoj strani ratišta. Ukrajinske snage na istoku zemlje, gdje su trenutno koncentrirane glavne borbe, nadjačane su i, prema informacijama ukrajinskih vlasti, gube stotinu boraca dnevno. U nedjelju je komandant ukrajinske vojske Valerij Zalužni rekao da Rusija ima deset puta jaču artiljeriju. Zbog svega toga morali su odustati od terena oko Sjeverodonecka i Lisičanska.
Ako Rusija osvoji ta dva grada, pogotovo Lisičansk, koji je strateški bitniji, a trentno je pod većom kontrolom Ukrajinaca nego Sjeverodoneck, gdje su Ukrajinci svedeni na džepove otpora, to bi u praksi značilo da su zauzeli cijelu Lugansku oblast te ostvarili jedan od Putinovih ciljeva rata.
Međutim, kako navodi Bloomberg, rusko je napredovanje sporo i većinom se odnosi na Luhansk, a ne na šire područje Donbasa, prenosi Jutarnji list.
"Rusiji vjerovatno trebaju još dva, tri mjeseca da osvoji velike gradove u Donbasu poput Kramatorska i Slovjanska", smatra Indrek Kannik, direktor estonskog Međunarodnog centra za odbranu i sigurnost. "Tada će Rusija dosegnuti svoj kapacitet i tražiti dogovor na temelju osvojenog", rekao je Kannik.
Sukob koji se sada vodi ušao je u fazu iscrpljivanja protivnika. Jedan istočnoevropski dužnosnik za Bloomberg je rekao da primirje ne bi dugo trajalo i da bi ključni trenutak rata mogao biti mjesecima ispred nas. Ukrajinska vlast apelira na slanje nove vojne pomoći, navodeći, kako je rekao i predsjednik Zelenskij, da bi bitka za Sjeverodoneck mogla odlučiti sudbinu Donbasa.
Situacija nije sjajna niti s ruske strane. Rusija je izgubila veliku količinu tenkova i oklopnih vozila, a zbog toga se morala okrenuti starim tenkovima T-62 s Dalekog istoka. Međutim, ta će oprema vjerovatno služiti za osiguranje u pozadinskim linijama jer bi na prvoj liniji ratišta mogla upasti u probleme.
"Rusija i dalje šalje nedovoljno pripremljene volontere i rezerviste kako bi pojačala snagu ljudstva", objavio je u izvještaju Instituta za proučavanje rata u utorak, navodeći da društvenim mrežama kruže informacije da rezervisti treniraju na artiljeriji D-20 i u tenkovima T-80BV, a to je oprema iz doba SSSR-a.
U teorijama i predviđanjima vezanim uz nastavak rata spominje se mogućnost da Rusija posegne za primirjem, no to bi, ističu stručnjaci, značilo da bi se Ukrajina našla pred bolnom odlukom o odustajanju od svoje teritorije. Međutim, i SAD i Velika Britanija zasad podržavaju odluku Zelenskog da se nastavi s borbama, iako političari u naprimjer Francuskoj i Njemačkoj spominju benefite primirja.
Estonska premijerka jedna je od onih koji nisu naročito naklonjeni brzanju s primirjem.
"Bojim se tih preuranjenih primirja jer je tačno ovako već bilo u Donbasu. Zamrznimo sukob, svi ostaju gdje jesu i nema pomaka", komentirala je prošle sedmice Kaja Kallas u jednom intervjuu. "Ali kao što smo vidjeli s Gruzijom i Krimom, i u Donbasu će primirje trajati godinu, dvije i onda će se sukob nastaviti u širem obimu. Sada je vrijeme da se fokusiramo na vojnu pomoć. A ako odluka bude da se šalje teško naoružanje, to treba učiniti sada, a ne u prosincu", rekla je Kallas.
Prema njoj, velika dilema čeka Evropu u slučaju da Ukrajina poduzme uspješnu protuofenzivu i odgurne ruske snage.
"Sve dok Ukrajina brani svoju zemlju, svima je u redu slati pomoć. No, ako Kijev odgurne Ruse na predinvazijske granice i potom pokuša od Rusije uzeti teritorij koji je ranije izgubila, 2014., u Evropi će, sigurna sam, neki reći da su sada Ukrajinci negativci", kaže Kallas. "Ali moramo imati na umu da je to i dalje njihova teritorija", zaključila je Kallas.
