Evropski lideri dodijelili su jučer Ukrajini i Moldaviji status kandidata EU, dok je Bosna i Hercegovina još jednom ostala po strani.
Ipak, usvojeni su zaključci o zapadnom Balkanu, u kojima su dva paragrafa posvećena Bosni i Hercegovini. U tim zaključcima se prvi put navodi mogućnost da BiH dobije kandidatski status ako ispuni manji dio reformi od onih 14 prioriteta koje je Komisija postavila u svom mišljenju.
Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je za HRT da je poslijepodne u raspravi o zapadnom Balkanu napravljena formulacija u okviru koje Evropsko vijeće po prvi put jasno izražava spremnost da Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata.
- Za to je potrebno da Evropska komisija izvijesti o najbitnijim reformama koje su sadržane u zaključcima Vijeća i mišljenju Komisije, 14 tačaka. Iz njih se treba izvući one koje su najvažnije i nakon toga je Vijeće spremno dodijeliti status kandidata Bosni i Hercegovini. Za nas je to posebno važno. BiH je naša susjedna država. Pola miliona Hrvata živi u BiH. Želimo da ona ulovi korak s drugim državama i regije, ali i s Ukrajinom, Gruzijom i Moldavijom, kazao je Plenković.
"Pozitivan signal za BiH"
Poruka je također Bosni i Hercegovini da se hitno pristupi reformi ustava i izbornog zakona kako bi se taj ključni preduvjet, za izbore u oktobru, mogao dovršiti na najbolji mogući način.
- S te strane, gledajući sve okolnosti koje su bile, a bilo je mnogo država koje su bile rezervirane prema BiH, ovo danas je zaista jedan veliki pozitivan signal prema susjednoj BiH, a možemo slobodno reći - zahvaljujući zagovoru Hrvatske, kazao je Plenković.
Odgovarajući na pitanje koje su prve reforme koje bi BiH trebala učiniti kako bi dobila status kandidata, Plenković je rekao da se cijeli proces u BiH intenzivirao zaključcima Evropskog vijeća u martu te da je Hrvatska tražila posebnu raspravu o BiH.
- Donijeli smo zaključke, rekli smo da je tada bila politička kriza, zatražili smo angažman na najvišoj razini. Charles Michel je otišao u Sarajevo, obišao zemlje regije i doveo lidere u Bruxelles. Postigli su jedan dobar dokument koji je poslije podržao i Dragan Čović u ime HDZ-a i HNS-a BiH i koji precizno navodi koje su to reforme. Među njima su ustavna i izborna reforma koje se hitno trebaju provesti, ali tu su i pitanja zakona o sudskom vijeću, tužilačkom vijeću, zakonu o sukobu interesa. Spominje se i zakon o javnim nabavama koji već je u parlamentu. Evropska komisija će o tome izvijestiti. Redoviti izvještaj o napretku bit će u oktobru, tako da je to prva šansa da Evropska komisija da nove signale o spremnosti BiH za korak dalje, a nakon toga će Vijeće ponovno odlučivati, rekao je Plenković.
"Hrvati u BiH snažno podrupiru evropski put države"
BiH je aplicirala za članstvo u EU 2016. godine, rekao je Plenković i istakao da BiH šest i po godina čeka status kandidata te da su je danas objeručke gurnuli prema naprijed.
Hrvati u BiH su ti koji snažno podupiru evropski put države, kazao je i dodao kako ne vidi koje bi mogle biti potencijalne poteškoće npr. u zakonu o sudskom vijeću, tužilačkom vijeću, zakonu o sukobu interesa, zakonu o javnoj nabavi, a da bi hrvatske političke stranke i akteri trebale imati nešto protiv njihovog donošenja.
- Mislim da su oni spremni podržati te zakone i ići naprijed. U političkom smislu treba se maksimalno angažirati da se pripreme za izbore i da Hrvati biraju svoje predstavnike u institucijama BiH, a ne da im neko drugi to radi. To je glavni problem Bosne i Hercegovine zadnjih 20 godina, izjavio je Plenković.
