Ekonomija

Federacija BiH želi se uključiti u veliki balkanski LNG projekt u Grčkoj

Federacija Bosne i Hercegovine izrazila je zanimanje za sudjelovanje u LNG projektu u Aleksandroupoliju, u Grčkoj, kako bi se povećala sigurnost opskrbe.

Energetska kriza dovela je do novih rasprava na Balkanu o energetskoj sigurnosti, alternativnim opskrbama plinom i novim rutama i izvorima plina, kroz plinovode ili ukapljeni prirodni plin (LNG).

Jedan takav primjer je FBiH, kojoj je cilj diversificirati svoju opskrbu energijom. Prema podacima Gazproma, jedinog dobavljača plina za taj BiH entitet, njegov izvoz plina u Bosnu i Hercegovinu od početka 2022. porastao je za 55,5% na godišnjoj razini.

Prednosti za regiju

Ruska strana tvrdi da isporuka plina kroz plinovod Turski tok neće prestati. Unatoč tome, lokalna vlast je priznala da treba biti spreman na svaki ishod kada je riječ o prirodnom plinu.

Prema izvorima iz Ministarstva energetike, rudarstva i industrije FBiH, sada postoji zanimanje za sudjelovanje u izgradnji LNG terminala u Grčkoj. Nermin Džindić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije, želi istražiti sve moguće alternative kako bi FBiH osigurala opskrbu plinom.

Stoga je zadužio sarajevsku kompaniju Energoinvest da istraži mogućnosti za sudjelovanja u izgradnji LNG-a u Grčkoj, a rezultati istraživanja o tome očekuju se uskoro, javlja Balkan Energy News.

Sjeverna Makedonija već je pokazala zanimanje za sudjelovanje u tom projektu preko državnih kompanija ESM i NER, dok bugarski Bulgartransgaz već sudjeluje.

Cilj novog terminala s godišnjim kapacitetom od 5,5 milijardi kubičnih metara plina je osigurati potpuno novi izvor prirodnog plina za regiju Balkana korištenjem nove infrastrukture, poput IGB interkonektora, plinovoda koji povezuje Grčku i Bugarsku.

IGB bi trebao biti priključen na mrežu sljedećeg mjeseca, dok Greek Gastrade već planira drugu plutajuću jedinicu za regasifikaciju (FSRU) u istom području.

U maju je održana svečanost pokretanja radova u Aleksandroupoliju, na kojoj su lideri Grčke, Bugarske, Srbije i Sjeverne Makedonije izrazili uvjerenje u projekt i istaknuli njegove prednosti za regiju.

Također, nastavljaju se razgovori između Grčke i Sjeverne Makedonije o novom plinovodu. Očekuje se da će se test održati krajem juna kako bi se procijenila razina interesa sudionika na tržištu. Kapacitet plinovoda planiran je na 1,5 milijardi kubika s mogućnošću povećanja na tri milijarde.

Čekaju povratnu informaciju

FBiH je, usto, ponovno izrazila zanimanje za Jonsko-jadranski plinovod (IAP), koji će biti povezan s Transjadranskim plinovodom (TAP) i Južnim koridorom. Druga opcija koju razmatra FBiH je nabava prirodnog plina iz hrvatskog LNG terminala na Krku kroz izgradnju novog spojnog plinovoda.

Ranije ovog mjeseca Nermin Džindić rekao je da se razgovara o alternativnim pravcima opskrbe plinom jer se zemlja u potpunosti oslanja na plin iz Turskog toka. Do kraja mjeseca najavljena je povratna informacija Energoinvesta o najboljim mogućim rješenjima.

Ministarstvo energije, rudarstva i industrije ispituje i mogućnost korištenja naftnog terminala u Pločama u Hrvatskoj za LNG.