Nasuprot različitim prognozama, Moskva do sada nije pozvala na opću mobilizaciju ni nakon pet mjeseci rata protiv Ukrajine. U borbi su profesionalni vojnici i vojnici po ugovoru, kao i pripadnici privatnih sigurnosnih i vojnih kompanija. Također su po bojišnicima raspoređeni muškarci koje su regrutirale samoproglašene „Narodne Republike Donjecka i Luganska" u Donbasu. Umjesto da privlače vojnike u opću mobilizaciju, službe za regrutiranje očito aktivnije traže vojnike po ugovoru nego ikada i vjerovatno ciljaju na sve koji podliježu vojnoj obavezi, saznaje se iz različitih izvora, piše DW.
Poziv veteranima
Aleksandar, koji iz sigurnosnih razloga ne želi reći svoje pravo ime, veteran je i godinama ne živi u Rusiji. U njegovom pasošu je i dalje upisana njegova ruska adresa, na kojoj još uvijek žive njegovi roditelji. Nedavno su u svom poštanskom sandučiću pronašli poziv lokalne službe za regrutaciju upućen njihovom sinu.
"U službi sam na spisku preko 20 godina, otkako sam bio vojnik. Ja sam veteran i ne znam kakve to veze ima. Vjerovatno je u pitanju prikrivena mobilizacija", kaže Aleksandar. On sam osuđuje ruski napad na Ukrajinu. Da je još u Rusiji, kaže da bi pokušao napustiti zemlju što je prije moguće nakon ovakvog poziva.
Po svemu sudeći, sve više Rusa koji su bili u vojsci i imaju iskustva u borbama dobivaju pozive. To je tema u ruskoj društvenoj mreži VK, pogođeni razmjenjuju savjete kako najbolje reagirati na poziv. „Moj sin je otišao u službu za regrutaciju 14. juna. Pogledali su mu ličnu kartu i pitali želi li ugovor. Onda su ga pustili", piše Ana na VK mreži, koja je članica ženske grupe u Arhangelsku.
Potraga za redovnim vojnicima
Aktivist za ljudska prava Aleksandar Gorbačov, koji savjetuje regrute, primijetio je pojačanu potragu za vojnicima po ugovoru od početka rata a posebno posljednjih mjesec dana. „Ranije se ugovor davao samo vojnim obveznicima i muškarcima koji su dobrovoljno dolazili u ured. Nije bilo masovnih poziva", kaže on.
Oksana Paramonova, šefica organizacije za ljudska prava „Majke vojnika Sankt Peterburga“kaže da nadležni sada također direktno kontaktiraju kompanije sa spiskovima zaposlenih koji se pozivaju. Poziv primljen na radnom mjestu po zakonu se ne može ignorirati. Ali same službe za regrutaciju ne bi tjerale nikoga da potpiše ugovor na određeno vrijeme.
Izuzetak je ruska Republika Čečenija. Muškarci su tamo bili otimani, mučeni i kazneno gonjeni i tako prisiljavani na odlazak na front, objavila je nedavno internetska stranica na ruskom jeziku Insajder.
Da to nije uobičajeno u drugim regijama Rusije, potvrđuju i „Majke vojnika". „Ima slučajeva gdje nema direktnog psihološkog pritiska, ali da se potencijalni vojnici namamljuju plaćama, beneficijama i uvjetima rada", rekla je Paramonova. Kaže da su se njima mnogi žalili da se ne poštuju uvjeti ugovora, kaže ona. Međutim, često se ispostavi da vojnici po ugovoru nisu dobro pročitali svoje ugovore prije potpisivanja.
Kompenzacija bez presedana
U mnogim slučajevima nije ni potrebno prisiljavati ljude da idu u rat. Jer, često se vide redovi ispred mobilnih stanica za novačenje. Vladimir Putin je krajem maja ukinuo starosnu granicu služenja vojnog roka. Sada se mogu prijaviti i stariji od 40 godina. I mnogi to rade.
Važan poticaj je i naknada. Službe su također postavile brojne oglase za regrutovanje vojnika. Svako ko potpiše ugovor prima plaću od 200.000 rubalja mjesečno što je otprilike 3.500 eura. Ovo je pet puta više od ruske prosječne plaće. Prema riječima Aleksandra Gorbačova, redovna plaća u mirnodopskim uvjetima iznosila je 25.000 rubalja, oko 400 eura.
Međutim, u oglasima se ne navodi da li se radi o borbenim akcijama nego samo indirektna upozorenja. Na primjer, na kraju opisa stoji: „Tokom izvođenja specijalne vojne operacije može se zaključiti ugovor na četiri mjeseca ili više. Jer, Rusija opisuje rat protiv Ukrajine kao „specijalnu vojnu operaciju".
Opća mobilizacija rizična
„Ne postoji prikrivena mobilizacija u smislu prinudne regrutacije za sudjelovanje u borbenim operacijama u Ukrajini", kaže Oleg Ignatov, viši analitičar Međunarodne krizne grupe. Zapadni mediji i vojska očekivali su da će Vladimir Putin objaviti opću mobilizaciju 9. maja. To se nije dogodilo, ali se ne može isključiti u budućnosti, kaže Ignatov. Do sada se takva odluka vjerovatno izbjegavala iz političkih razloga. Zato što bi pasivne pristalice rata kroz takve akcije mogle brzo postati aktivni protivnici rata, smatra ovaj stručnjak. A rusko rukovodstvo strahuje od negodovanja stanovništva.
Ignatov kaže da su nedostaci ruske pješadije u napredovanju na Donbas do sada nadoknađivani artiljerijskom nadmoćnošću Moskve. Ali, ruske vojne snage ne bi bile dovoljne da se zauzmu gradovi Dnjepar, Odesa ili Kijev. "Ne znamo koliko daleko Rusija želi ići u Ukrajini. Ali Rusija se ne udaljava od svojih ciljeva i svoje politike. Ako se bude osjećala stjeranom u ugao, mogla bi biti proglašena i opća mobilizacija", rekao je Ignatov.
