Našu zemlju, kao i veliki broj zemalja u tranziciji, krasi velika podjela i to na ekstremno bogate, ali i na jako siromašne. Nažalost, u BiH jedni su previše siti, drugi previše gladni i sve je više onih koji koricu hljeba traže u kontejnerima.
Statistički podaci o bačenoj hrani
Na osnovu podataka dobivenih iz primarnog istraživanja Fondacije Mozaik, utvrđeno je da je u 2020. godini vrijednost uništene hrane iznosila 126,6 miliona KM. Sa druge strane, procjene UN-a ukazuju da se godišnje uništi 140.000 tona hrane u Bosni i Hercegovini.
Kako su nam pojasnili iz Fondacije, oba podatka su validne procjene, jer u Bosni i Hercegovini nema zvaničnog i do kraja preciznog podatka, tako da se ovi navedeni podaci mogu koristiti procjeni efekata uništene hrane.
"Pekare, domaćinstva, shoping centri, restorani, hoteli – svi bacaju hranu, jer ukoliko žele da doniraju javnim kuhinjama moraju platiti PDV od 17 posto na vrijednost donacije. Da je navedeni iznos uništene hrane doniran, država bi dobila kroz naplatu PDV-a 21,5 miliona KM. Osim svega navedenog, preduzeća su imala troškove uništavanja hrane koji su iznosili 5 posto vrijednosti donirane hrane ili 6,3 miliona KM".
Ove podatke za Raport je kazala Alma Mušić, iz Fondacije Mozaik koji su pokrenuli inicijativu “Smanjimo bacanje hrane – donirajmo je”, koja je dio programa “Pravni okvir za filantropiju”.
"Fondacija Mozaik zajedno sa partnerskim organizacijama Fondacijom Hastor, Udruženjem Pomozi.ba, Mrežom za izgradnju mira, Fondacijama Trag i Catalyst Balkans, uz finansijsku podršku USAID-a, provela je primarno istraživanje, kojim je utvrđeno da je u 2020. godini vrijednost uništene hrane iznosila 126,6 miliona KM", kazala je Mušić.
Nažalost, često možemo vidjeti eliki broj naših građana kako svakodnevno čeka u redu ispred narodnih kuhinja malo hrane kako bi preživjeli. Naime, prema posljednim podacima u BiH je više od 60 javnih kuhinja u kojima se hrani najmanje 16.800 ljudi.
"Krajem prošle godine u Bratuncu je otvorena i prva javna kuhinja za bebe, a u Lukavcu djeluje javna kuhinja za djecu sa invaliditetom. Postoje zahtjevi za otvaranje novih javnih kuhinja u Goraždu, Višegradu, Širokom Brijegu, i drugim sredinama, a broj korisnica i korisnika javnih kuhinja stalno raste.
U 2020. godini vrijednost uništene hrane iznosila 126,6 miliona KM, to znači da bi se na ovu vrijednost hrane, ukoliko bi ona bila donirana, morao platiti PDV od 17 posto, to jeste 21,5 miliona KM. S druge strane, troškovi uništenja hrane su za kompanije značajno manji, odnosno iznosili su 6,3 miliona KM (oko 5 posto vrijednosti). Sadašnja zakonska regulativa ne stimuliše ovaj vid dobročinstva i mi radimo na tome da se ovo promijeni", kazala je Mušić.
Koliko znači donacija?
Dok veliki broj osoba u BiH ne može sebi obezbjediti niti jedan obrok dnevno, s druge strane imamo velike količine hrane koje se uništavaju.
"Doniranje hrane koja je sigurna za upotrebu, a čije se uništavanje planira zbog isticanja roka za upotrebu, omogućilo bi obrok velikom broju građana, međutim, tu postoji niz prepreka. Jedna od njih, zbog čega se veliki broj preduzeća i odlučuje na uništavanje hrane, jeste upravo plaćanje 17% PDV-a na doniranu hranu. To je preduzećima ogroman trošak, što pokazuje i podatak da je samo u 2020. godini od 82,7 miliona KM vrijednosti donirane hrane čak 12,01 milion KM otišao na PDV. Od 140.000 tona hrane koja se uništi godišnje, može se napraviti 280 miliona obroka, što predstavlja 767.123 obroka dnevno", istakla je u odgovoru za Raport Mušić.
Između ostalog, navela je kako je rješenje za ovaj problem samo u oslobađanju, donacija hrane sigurne za upotrebu koja je pred istekom roka, od plaćanja PDV-a.
"Ovo bi omogućilo da ta hrana bude donirana udruženjima i javnim kuhinjama koje brinu o ugroženom stanovništvu. Jedan od načina za olakšavanje procesa doniranja hrane je izmjena zakonske regulative i to Zakona o PDV-u koji je u nadležnosti Uprave za indirektno oporezivanje BiH s kojom radimo na pronalaženju najboljeg rješenja. PDV se svakako ne plaća na hranu koja biva uništena, tako da država uvođenjem ove mjere ne bi gubila novac, a dobila bi mnogo", dodala je.
Faruk Hadžić, ekonomski analitičar navodi nekoliko scenarija koja bi mogla doprinijeti smanjenju uništenja hrane u svojoj analizi koja nosi nazivom "Oslobađanje donacija hrane od plaćanja PDV-a".
Ekonomska istraživanja
"Mnoga preduzeća u BiH doniraju hranu javnim kuhinjama i udruženjima koja se brinu o osobama u stanju potrebe, a činili bi to i više ukoliko bi država kroz poreski sistem stimulirala ovaj vid dobročinstva. Problem je, naravno, u poreskom sistemu naše države, gdje se na donacije hrane treba platiti PDV.
Postoje tri moguća scenarija koja bi doprinijela smanjenju uništenja hrane odnosno distribuciju hrane prema krajnjim korisnicima koji su u potrebi i to: Nivelacija cijena hrane pred istek roka trajanja, uvođenje 0% za donaciju hrane, uvođenje 0 posto za donacije hrane pred istek roka trajanja", naveo je Hadžić u analizi".
Iz RAD-a su nam kazali da dnevne količine otpada koje se odlažu na deponiju iz cijelog Kantona Sarajevo kreću se u rasponu od 450-500 tona.
"Sa aspekta morfološkog sastava komunalnog otpada urađenog od strane ENOVA d.o.o. Sarajevo u periodu od 2018-2019. godine utvrđen je visok stepen organske frakcije u otpadu, čak 26 posto. S druge strane, analizom strukture komunalnog otpada urađene od strane firme IPZ Uniprojekt MCF Zagreb, utvrđeno je da je od ukupne količine organskog otpada: kartona i papira ima najviše, hrane: 7,4posto, te otpada iz vrtova i parkova", kazao nam je Mirza Ramić, glasnogovornik RAD-a.
Kako je pojasnio Ramić deponija Smiljevići je u obavezi da sve vrste komunalnog otpada nastalog u Kanotonu Sarajevo zbrinjava na ekološki prihvatljiv način.
"Zakonom o zabrani bacanja hrane, i bilo koji drugi zakon u cilju smanjenja količina komunalnog otpada, svakako da bi bio za dobrobit grada, stanovništva, i zaštite životne sredine. Samim zakonom umanjile bi se količine otpada, navedeni otpad bi se obrađivao na način kojim bi se iz istog dobila korist (kompost)", kazao je Ramić za Raport.
Savjeti Agencije za sigurnost hrane u BiH
Kako nam je pojasnio Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane u BiH velike količine hrane se nepotrebno rasipaju i u domaćinstvima, ali i sami potrošači mogu utjecati na smanjenje rasipanja hrane
"Velika količina hrane koja se gubi duž proizvodnog lanca ili u fazi gotovog proizvoda umanjuje vrijednost poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje hrane, stvara velike ekonomske gubitke te dovodi do značajnog gubitka ograničenih prirodnih resursa, kao što su svjetske zalihe vode. Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), na globalnoj razini, samo u različitim fazama proizvodnje godišnje se izgubi oko trećina hrane.
Obzirom na sve veće potrebe za hranom na globalnoj razini koje su uzrokovane porastom broja stanovništva te istovremeno velike gubitke hrane, posljednjih nekoliko godina u znanstvenim i stručnim, a sve više i u političkim krugovima, vodi se široka javna rasprava o mogućnostima da se takva situacija prevaziđe", navodi Hajrić.
Između ostalog, kazao je kako prema iskustvima pojedinih zemalja iz regije, jedan od načina koji može doprinijeti smanjenju gubitaka hrane jeste upravo poticanje doniranja hrane.
"Naime, pojedine zemlje u našoj regiji, ali i širom Evrope su kroz oslobađanje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost na hranu koja je predmet doniranja neprofitnim organizacijama značajno utjecale na smanjenje gubitaka hrane. Napominjem da reguliranje ovog pitanja nije u nadležnosti Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine", pojašnjeno je.
U nastavku direktor Agencije za sigurnost hrane za naš portal je kazao kako je najbolji savjet potrošačima da hranu uvijek nastoje kupovati planski te da je čuvaju na odgovarajućim temperaturama kako bi se produžila njena svježina i trajnost.
"Potrošači bi i kroz poznavanje značenja oznaka o upotrebljivosti hrane na deklaracijama i postupanje na temelju naprijed navedenog mogli utjecati na smanjenje gubitaka hrane. Naime, datum minimalnog trajanja ili datum upotrebe (upotrijebiti do") hrane smatra se obveznim podatkom koji, u skladu s propisima, mora biti pružen krajnjem potrošaču.
Pritom je važno razlikovati dva načina navođenja minimalnog roka trajnosti na deklaracijama hrane, i to:
"Najbolje upotrijebiti do…"- hrana nakon tog datuma se može još neko vrijeme koristiti pod uvjetom da se pohranjuje u skladu s utama navedenima na pakiranju i da pakiranje nije oštećeno, ali bi mogla početi gubiti okus i teksturu. Datumi na oznakama,,najbolje upotrijebiti do" nalaze se na raznovrsnoj suhoj (tijesto, riža), konzerviranoj i drugoj hrani (biljna ulja, čokolada, itd.).
"Upotrijebiti do…"- hrana nakon tog datuma se smatra nesigurnom za konzumaciju. Ova oznaka nalazi se na lako kvarljivoj hrani, kao što je svježa riba, svježe mljeveno meso itd… U ovom slučaju potrebno je striktno se pridržavati uputa, kao što su: „čuvati u frižideru" ili čuvati na temperaturi od 2 do 4°C. U suprotnom, hrana će se brže pokvariti i možete se izložiti riziku trovanja hranom", savjetuju iz Agencije za sigurnost hrane.
Teška ekonomska situacija
Zbog drastičnih i progresivnih poskupljenja i teške ekonomske situacije, Udruženju Pomozi.ba sve više se sa zahtjevima za pomoć obraćaju i zdrave i radno sposobne osobe. Iz Udruženja Pomozi.ba su za Raport kazali da humanitarne aktivnosti ovog udruženja gotovo u cijelosti ovise od donacija te ukidanjem plaćanja PDV na doniranu hranu za njih bi imao ogroman značaj.
"Jedan od najznačajnijih projekata Udruženja Pomozi.ba jeste „Obrok za sve“ u sklopu kojeg svakog dana pripremamo gotova jela za osobe u stanju socijalne potrebe.
Obroke pripremamo i serviramo u našim restoranima dobre volje koji se nalaze u Sarajevu, Bihaću i Travniku, a osobama koje zbog udaljenosti ili zdravstvenog stanja nisu u mogućnosti doći do nas, gotove obroke donosimo na vrata. Trudimo se uvijek praviti raznovrsna, kvalitetna i nutritivno bogata jela, a u tome su nam od velikog značaja upravo donacije namirnica koje dobijamo od građana i kompanija. Udruženje Pomozi.ba i sada ima veliku podršku kompanija koje nam donacijama olakšavaju pripremu obroka, ali sigurni smo da bi ta pomoć i podrška bila znatno veća kada bi se firme oslobodile plaćanja PDV-a", kazala nam je Maja Arslanagić-Hrbat iz Udruženja Pomozi.ba.
Također, kazala nam je da prema posljednim podacima u BiH ima najmanje 60 različitih javnih kuhinja u kojima se hrani najmanje 16.800 ljudi.
"Paradoksalno je, a i žalosno što imamo toliko hrane koja se baca i uništava, a sa druge strane sve veći broj ljudi koji gladuju. Prema nekim podacima, u Bosni i Hercegovini ima najmanje 60 različitih javnih kuhinja u kojima se hrani najmanje 16.800 ljudi. Udruženje Pomozi.ba ima tri restorana dobre volje u kojima se svakodnevno hrani oko 1.000 socijalno ugroženih osoba, a pored dnevnih obroka konstatno imamo akcije podjele paketa sa prehrambenim namirnicama mnogobrojnim porodicama sa područja cijele BiH.
Upravo zbog toga što vidimo koliko ljudi danas teško sebi obezbjeđuju najosnovnije životne namirnice i mi smo dio kampanje “Niko gladan, niko sam” kojoj je cilj oslobađanje donacija hrane od plaćanja PDV-a. Dakle, proces doniranja hrane bi se znatno olakšao izmjenom zakonske regulative i to Zakona o PDV-u.", zaključila je Arslanagić-Hrbat za Raport.
