Hrvatsko iseljeništvo daje iznimno važan ekonomski i kulturni doprinos Hrvatskoj koja će im nastaviti pružati financijsku i ostale vrste podrške, poručeno je na sjednici trećeg saziva Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Na konstituirajućoj sjednici trećeg saziva Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske, na kojoj će se raditi na preporukama Vladi za poboljšanje statusa iseljene Hrvatske, učestvovalo je 55 predstavnika hrvatske manjine iz cijelog svijeta.
Premijer Andrej Plenković je ocijenio važnim povećanje sredstava koje Hrvatska iz budžeta izdvaja za Hrvate izvan domovine, istaknuvši kako su za naredni period pripremljena sredstva u iznosu od 150 miliona kuna (20 miliona eura).
Govoreći o hrvatskim postignućima, naveo je kako će se početkom 2023. Hrvatska ostvariti sve ključne strateške prioritete s ulaskom u Europodručje i Šengen, ali i u OECD. Među postignuća je naveo i skoro otvaranje Pelješkog mosta, čime će se jug kopneno spojiti s ostatkom zemlje, kupnju višenamjenskih borbenih aviona i dobar odgovor hrvatske ekonomije na preklapajuće krize, posebno na potrese i koronakrizu, ali i novu energetsku krizu uzrokovanu ratom u Ukrajini za koju se ne može predvidjeti trajanje i intenzitet, ocijenio je.
Plenković je istaknuo ekonomski doprinos iseljeništva Hrvatskoj kroz pomoć članovima porodice u Hrvatskoj.
Najavio je da će Vlada RH nastaviti podržavati medijske projekte Hrvata u inozemstvu, ali i projekte poput Hrvatske kuće u Subotici te izgradnje kazališta i bolnice u Mostaru, potporu tamošnjem sveučilištu i obrazovnim programima, ali i Katoličkoj crkvi u BiH, te kako će Vlada RH nastaviti institucionalnu pomoć ravnopravnosti Hrvata u BiH.
„Ojačati poziciju Hrvata u BiH se može samo kooperativnim, a ne konfliktnim metodama. Kooperativna metoda, kojom tražimo partnere i saveznike će donijeti rezultate jer želimo uložiti u povjerenje između Hrvata i Bošnjaka u BiH”, poručio je Plenković.
Plenković je pozdravio je posebno nazočnu Borjanu Krišto, zamjenicu predsjedatelja Zastupničkog doma PSBiH i kandidatkinju za članicu Predsjedništva BiH u ime Hrvatskog narodnog sabora (HNS), izrazivši joj potporu na predstojećim izborima koji se održavaju u BiH u listopadu ove godine. Pozdravio je i zastupnika u Narodnoj skupštini Srbije Tomislava Žigmanova, ocijenivši njegov izbor u predstavničko tijelo Srbije uspjehom.
Manjine Hrvatskoj i hrvatskom proračunu ne mogu biti teret, naglasio je premijer, "jer živimo u uključivoj demokraciji i oduprijet ćemo se političkim snagama koja bi prava manjina mijenjala referendumima".
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas naveo je kako je u prošlom sazivu Savjeta izrađen novi zakon o stjecanju hrvatskog državljanstva, ocijenivši ga kao „jednog od najuključivijih na svijetu”, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. godine nakon kritika iseljeništva na njihov pravni tretman.
Milas je kao postignuće Savjeta naveo uvođenje posebnih kvota za upis iseljenika na hrvatska sveučilišta, čime se afirmira hrvatsko obrazovanje te se stvaraju „trajne, autentične veze” s hrvatskom domovinom.
Konstituirajuća sjednica trećeg saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske provodi proces izbora novoga vodstva, odnosno bira se novi predsjednik i četiri potpredsjednika.
Savjet za Hrvate izvan RH savjetodavno je tijelo Vlade koje joj pruža pomoć u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na iseljeništvo. Članovi su predstavnici Hrvata izvan domovine, a sastaju se najmanje jednom godišnje.
