Drugi toplinski val ovoga ljeta zahvatio je Mostar i Hercegovinu.
Za vrijeme prvog toplinskog vala krajem lipnja i početkom srpnja živa se u termometru penjala preko četrdesetog podioka.
Uslijedilo je nekoliko ugodnih dana s temperaturama ispod 30 stupnjeva Celzija, a sredinom srpnja vrućine su se vratile. U petak u 13 sati izmjereno je 36 stupnjeva Celzija u Mostaru, a prema prognozama sljedećih dana očekuju se temperature do 38 stupnjeva.
Nepovoljno vrijeme
Nepovoljne vremenske prilike utječu na stanovništvo, ponajviše na kronične bolesnike i djecu.
"U Službi hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Mostar od početka lipnja, od kada su krenule ove vrućine, imamo itekako povećan broj intervencija", kazala je za Fenu voditeljica Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Mostar dr. med. Kristina Šimović.
Po njezinim riječima, visoke temperature najveći problem predstavljaju kroničnim bolesnicima, ali i svima onima koji se ne pridržavaju liječničkih preporuka.
"Najčešće dolazi do gubitka svijesti, lošeg općeg stanja ljudi koji su izloženi većoj vrućini, a nisu dovoljno hidrirani, odnosno ne uzimaju dovoljne količine tekućine uslijed čega dolazi do pada tlaka i gubitka svijesti", kazala je dr. Šimović.
Iz Službe hitne medicinske pomoći apeliraju na građanstvo da se ponaša u skladu s preporukama liječnika.
Šimović je istaknula kako je važno da svatko prilagodi stil i način života vrućinama.
"Mostar je poznat po vrućinama, imamo ih svake godine, nije to ništa novo. Međutim, trebamo slušati svoje tijelo i u skladu s tim se ponašati", poručila je dr. Šimović.
Ono što je općenito preporuka za sve, ne samo za kritične skupine (djecu, trudnice, starije ljude i kronične bolesnike), je da se klone sunca i izbjegavaju izlazak vani u razdoblju od 10 do 17 sati.
Mnogo tekućine
"Sve ono što moraju obaviti neka to učine u ranim jutarnjim satima ili poslijepodne i predvečer. Treba piti dosta tekućine, najbolje negazirana pića, bez kofeina i, naravno, treba izbjegavati alkohol.
Što se tiče odjeće, treba nositi laganu i prozračnu odjeću, a hrana treba biti što laganija, juhe su najbolje jer su pune elektrolita. Valja izbjegavati tešku i masnu hranu te crveno meso", dodala je.
Kada su u pitanju kronični bolesnici, voditeljica Službe hitne medicinske pomoći naglasila je kako je nužno redovno koristit propisanu terapiju.
"Posebno bih apelirala na pacijente koji inače imaju visoke vrijednosti tlaka, a koji uslijed neuzimanja dovoljno tekućine i širenja žila uslijed vrućina, bilježe nešto niže vrijednosti tlaka, da ne smanjuju terapiju na svoju ruku, već da se konzultiraju sa svojim liječnikom obiteljske medicine te da u dogovoru s njim vide treba li korigirati terapiju", kazala je dr. med. Kristina Šimović.
