Kad je sarajevski rocker Milić Vukašinović te 1982. objavio pjesmu “Živio rock ‘n’ roll”, a u njoj stihove “Prodaju se stavovi, zakletve se mijenjaju za čas/Sve zbog love, sve zbog love, sve zbog love, ha, ha, ha”, teško da je mogao i zamisliti kako će četrdeset godina kasnije ti stihovi vjerno opisati vrijednosni salto-mortale jednog američkog predsjednika. Vukašinović je tim stihovima iz 1982. gađao Gorana Bregovića, ne sluteći da će taj poetski projektil 2022. pogoditi - Joea Bidena, piše Slobodna Dalmacija.
Aktuelni lider SAD-a, naime, ove je sedmice službeno posjetio Saudijsku Arabiju, što čak i američki mediji bliski Demokratskoj stranci drže “kontroverznim”, jer je time dezavuiran liberalno-demokratski imidž i ljudskopravaški ugled ne samo Bidenov, nego i zemlje čiji je predsjednik.
Razlog takvih kritika je brutalno ubistvo saudijskog disidenta i novinara “Washington Posta” Jamala Khashoggija u saudijskom konzulatu u Istanbulu u oktobru 2018., za koje je CIA utvrdila da ga je naručio de facto vladar naftne kraljevine, princ Mohammed bin Salman. Još za predsjedničke kampanje Biden je tvrdio da će dolaskom na vlast Saudijsku Arabiju zbog tog zločina tretirati kao “državu pariju” (izopćenu zemlju), ali to obećanje zgazio je ove sedmice, došavši na noge Salmanu.
Na moralne principe Biden nije pljunuo iz pukog hira, već iz ljute potrebe: antiruske sankcije, umjesto da slome rusku ekonomiju i izazovu pobunu Rusa protiv Putina, dovele su do povećanja cijena nafte i rasta ruskih prihoda, dok je istodobno galon benzina u SAD-u probio granicu od pet dolara, uz rekordnu inflaciju (čemu je pomoglo i printanje “helikopterskog novca” u doba pandemije), što se u anketama odražava kao pobuna Amerikanaca protiv Bidena, koji uoči jesenskih izbora za Kongres bilježi rekordno nizak rejting.
U tim okolnostima lider SAD-a je moralne principe odbacio u najbliži kontejner i zaputio se u Saudijsku Arabiju, ne bi li od Khashoggijeva ubice iskamčio da poveća proizvodnju nafte i time joj smanji cijenu, čime bi pomogao Bidenu da obuzda američku inflaciju, ugrozi rusku ekonomiju i ne izgubi jesenske izbore.
Sjena mrtve novinarke
Kako bi amortizirali prigovore i kritike za posjet “vođe slobodnog svijeta” despotskom režimu u Rijadu, odnosno kako bi se bar donekle oslobodili neugodne i optužujuće sjene mrtvog saudijskog novinara, stratezi Bijele kuće proširili su Bidenov bliskoistočni itinerar na Izrael i Zapadnu obalu, gdje je predsjednik SAD-a razgovarao s izraelskim i palestinskim liderima, prije nego što je iz Jeruzalema odletio u saudijsku Džedu na samit Zaljevskog vijeća za saradnju.
Tim manevrom želio se postići dojam da glavni cilj Bidenova putovanja nije moljakanje bin Salmana oko nafte, nego “integracija Izraela u širu regiju” (kako je pojasnila nova glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre), odnosno “normalizacija odnosa između Izraela i arapskog svijeta” (kako je to formulirao sam Biden).
Međutim, tu je Bijela kuća naišla na nove probleme, odnosno na neugodnu i optužujuću sjenu mrtve palestinske novinarke Shireen Abu Akleh, koju je u maju ubila izraelska vojska (IDF) u gradu Jeninu na Zapadnoj obali, odakle je za Al Jazeeru izvještavala o vojnoj akciji IDF-a u palestinskom izbjegličkom kampu.
”Ovosedmični posjeti američkog predsjednika Joea Bidena Saudijskoj Arabiji i Izraelu bit će zasjenjeni nedolaskom dvoje novinara koji nisu u mogućnosti pratiti događaje: Jamala Khashoggija i Shireen Abu Akleh”, piše izraelski list Haaretz u članku “Prava cijena Bidenove bliskoistočne kampanje za gorivo”, objavljenom 11. jula, te dodaje:
”Njih dvoje ubijeni su pod potpuno različitim okolnostima, ali su uoči predsjedničkog posjeta zajedno postali simbolom nepostojanja međunarodnih posljedica za napade na medije i novinare.”
Navodeći da gotovo svaki američki novinski izvještaj o Bidenovu putovanju u Saudijsku Arabiju spominje njegovo izborno obećanje da će izopćiti zaljevsku kraljevinu zbog Khashoggijeva ubistva, izraelski list dodaje da se “također množe članci koji povezuju ubojstvo Abu Akleh s testom zaštite slobode medija, s kojim će se Biden suočiti na svom putovanju”.
”Ovi izvještaji ističu da je kontekst američke promjene politike prema Saudijskoj Arabiji kriza goriva u SAD-u. Drugim riječima, postoji jasna napetost između demokratsko-liberalnih vrijednosti u ime kojih se Biden kandidirao za predsjednika, a na kojima se u velikoj mjeri temelji slika o sebi u Americi, te nacionalnih i osobnih interesa koji ga sada obvezuju da riješi energetsku krizu”, ukazuje Haaretz.
Izraelski list uočava politički marketing Bijele kuće, odnosno pokušaj da se Bidenov posjet Rijadu pozicionira u kontekst Izraela i razvoja izraelsko-arapskih odnosa, ali ocjenjuje da se radi o jeftinom i prozirnom političkom triku:
”SAD reklamira Bidenovo putovanje kao da je namijenjeno promicanju normalizacije između Izraela i Saudijske Arabije. Unapređenje mira na Bliskom istoku zvuči kao bolji, liberalniji demokratski razlog za trgovinu principima poput slobode medija. No je li to doista razlog posjeta? Nema sumnje da cijene goriva puno više muče SAD nego izraelsko-saudijski odnosi”, piše Haaretz, te zaključuje:
”Cijela ova predstava je samo za borbu protiv Rusije u ime liberalnih vrijednosti. Bilo bi im puno bolje da su priznali da je ovo prava cijena benzina.”
’Najgora glad u 100 godina’
Međutim, u toj borbi SAD-a protiv Rusije - koja se fizički vodi na tlu Ukrajine - postoji još jedan faktor koji moralno kompromitira američka nastojanja da ukrajinski sukob i posljedičnu podjelu svijeta prikaže kao borbu demokratija protiv autokratija. Naime, Saudijska Arabija ne samo što nije demokratija – radi se o vjerskoj diktaturi, kojoj je po totalitarnom opsegu ravna tek Sjeverna Koreja – nego je ta ista Saudijska Arabija već osam godina agresor u Jemenu, u ratu čije su brojke mrtvih i stradalih višestruko veće i strašnije od onih u Ukrajini.
U novembru prošle godine UN je objavio da je u jemenskom ratu dotad smrtno stradalo 377.000 ljudi, od čega ih je 150.000 ubijeno u direktnim ratnim djelovanjima, dok je njih 227.000 umrlo zbog nedostatka pitke vode, gladi (još 2018. UN je upozorio da se 13 miliona jemenskih civila suočava s glađu, što bi moglo postati “najgora glad u svijetu u 100 godina”) i bolesti koje su se mogle spriječiti ili izliječiti da uslijed saudijskih zračnih napada zdravstvena mreža u Jemenu nije posve uništena.
Najstrašnije tek dolazi: UN procjenjuje da se među tih 377.000 mrtvih nalazi čak 70 posto djece mlađe od pet godina, njih oko 260 hiljada. Pritom ih je oko 10 hiljada ubijeno kao direktna posljedica borbi, a 250 hiljada od nedirektnih uzroka povezanih s ratom. Prema procjeni organizacije Save the Children iz 2018., samo u prethodne tri godine u Jemenu je 85.000 djece umrlo od gladi, a taj nestvarni trend se nastavio i narednih godina.
”U 2021. godini zbog ratnih sukoba po jedno jemensko dijete mlađe od pet godina umire svakih devet minuta”, stoji u izvještaju UN-a.
Napadi na sahrane i svatove
U spomenutom izvještaju navodi se i da više od 80 posto jemenskog stanovništva (koje broji 30 miliona ljudi) treba humanitarnu pomoć, dok najmanje 15,6 miliona ljudi živi u ekstremnom siromaštvu (preko 50 posto populacije), a pothranjenost trenutno pogađa 4,9 miliona ljudi. Od 12 miliona jemenske djece, njih 7,8 miliona nema pristup obrazovanju, kao ni minimalni pristup vodi i kanalizaciji.
Slične podatke donosi i ovomjesečni izvještaj Međunarodnog komiteta Crvenog križa (ICRC), u kojem se navodi da dvije trećine Jemenaca, njih oko 66 posto, nema pristup osnovnoj zdravstvenoj zaštiti. Tu zdravstvenu katastrofu najoštrije osjećaju žene i novorođenčad, jer medicinski radnici prisustvuju kod manje od 50 posto porođaja. Kao rezultat toga, kaže se u izvještaju, u Jemenu svaka dva sata umiru jedna majka i šest novorođenčadi.
”To je jednostavno nezamisliv užas”, rekao je glasnogovornik jemenskog Crvenog križa Basheer Omar nakon objave izvještaja.
Dobar dio civilnih žrtava stradao je u zračnim napadima saudijske vojske. Spomenimo samo napad od 8. oktobra 2016. na pogrebnu povorku u Sana’i, kad je ubijeno najmanje 140 civila, a više od 600 ih je ranjeno – što je Human Rigts Watch opisao kao “očiti ratni zločin” – odnosno napad od 22. aprila 2018. na svadbenu povorku u gradu Hajjahuu, kad su poginule najmanje 33 osobe, od kojih su većina bili djeca i žene, uključujući i mladenku, kako je dan kasnije izvijestio CNN,
Ti su saudijski zračni napadi devastirali jemensku infrastrukturu i stvorili humanitarnu katastrofu. Zašto onda slobodarski Zapad ne digne svoj pravednički glas protiv saudijskog agresora, kao što je to učinio protiv ruskog agresora na Ukrajinu?
Odgovor je krajnje jednostavan: zato što zapadne zemlje – prije svih SAD, Britanija i Francuska – svo vrijeme logistički i obavještajno pomažu saudijskog agresora, čime su nesumnjivi sukrivci za jemensku katastrofu i preko četvrt miliona stradale djece.
Prema analizi Sky Newsa iz aprila 2019., Britanija je od 2015. do početka 2019. prodala saudijskoj koaliciji oružja u vrijednosti od najmanje 5,7 milijardi funti, što je bio tek uvod u veći biznis: prema službenoj statistici koju je 6. oktobra 2020. objavio britanski Odjel za međunarodnu trgovinu (DIT), London je samo 2019. prodao oružja Rijadu u vrijednosti od 11 milijardi funti.
Što se tiče Francuske, prema navodima Reutersa, ona je samo 2015. od istog posla utržila oko dvije milijarde eura.
Uloga SAD-a još je znatno veća: kako je u martu 2019. u časopisu “London Review of Books” iznio britanski istraživač Alex de Waal, tadašnji predsjednik SAD-a Donald Trump je u maju 2018. odobrio prodaju oružja Saudijcima u vrijednosti od 110 milijardi dolara. De Waal zaključuje da “odgovornost za Jemen ide dalje od Rijada i Abu Dhabija, do Londona i Washingtona”, odnosno da će “Jemen biti odlučujući zločin ove generacije, možda i ovog vijeka”.
Uz to, SAD još od sredine 2000-ih bespilotnim letjelicama provodi ciljana ubistva militanata Al-Qa’ide u Jemenu, pri čemu često stradaju i civili. Ured za istraživačko novinarstvo (neprofitna novinska organizacija sa sjedištem u Londonu) dokumentirao je 329 takvih američkih napada u Jemenu, u kojima je ubijeno 57 lidera Al-Qa’ide te između 174 i 225 civila.
To znači da je u prosjeku svaki drugi napad američkim dronom izazvao civilne žrtve, odnosno da na svakog ubijenog Al-Qa’idina lidera dolazi tri do četiri ubijena civila.
Jedan od najbrutalnijih takvih napada dogodio se 12. decembra 2013., kad je američki dron u okrugu Rada’ (guvernat Al-Bayda’) greškom naciljao svadbeni konvoj - nakon što su obavještajni podaci pogrešno identificirali putnike kao pripadnike Al-Qa’ide – ubivši 17 civila.
SAD-u na duši leži i saudijski zračni napad na školski autobus na prepunoj tržnici u Dahyanu od 9. augusta 2018., kad je ubijeno 40 školske djece i 11 odraslih. Kako je deset dana kasnije objavio Guardian, u napadu je korištena laserski vođena bomba Mk 82 od 227 kg koju je napravila američka kompanija Lockheed Martin, a Saudijska Arabija ju je kupila od SAD-a. Tih dana američki časopis Foreign Policy objavljuje članak pod naslovom “Amerika čini ratne zločine u Jemenu, a niti ne zna zašto”.
Zbog takvih stvari američki senator Chris Murphy još je u novembru 2017. u Senatu optužio vlastitu zemlju za saučesništvo u ratnim zločinima i humanitarnoj krizi u Jemenu, rekavši da “u toj zemlji postoji humanitarna katastrofa apsolutno epskih razmjera. Ova humanitarna katastrofa, ova glad (...) djelomično je uzrokovana djelovanjem Sjedinjenih Američkih Država”.
Dvije godine kasnije, 3. augusa 2019., UN objavljuje izvještaj u kojem se upozorava da bi SAD, Britanija i Francuska mogle biti “saučesnice u počinjenju ratnih zločina u Jemenu prodajom oružja koaliciji predvođenoj Saudijskom Arabijom”, za koju se navodi da koristi izgladnjivanje civila kao taktiku ratovanja.
U moralnoj kaljuži
Konačno, u junu ove godine Washington Post i Institut za ljudska prava Pravnog fakulteta Columbia publiciraju izvještaj u kojem se ističe da su “znatan dio” zračnih napada u kampanji pod vodstvom Saudijske Arabije “izveli mlažnjaci koje su razvile, održavale i prodavale američke kompanije, kao i piloti koje je obučavala američka vojska”. Također se navodi da su ti zračni udari ubili 24.000 ljudi, uključujući 9000 civila.
Spomenuti izvještaj uspoređuje saudijsku zračnu kampanju i rusko bombardiranje civilnih ciljeva tokom agresije na Ukrajinu, navodeći da su se hiljade sličnih zračnih napada dogodile u Jemenu, “uključujući oko 150 koji su se dogodili dok je pozornost svijeta bila usmjerena na rat u Ukrajini”.
Sada je možda jasnije u kakvoj se moralnoj kaljuži – satkanoj od licemjerja i dvostrukih kriterija – valja američki predsjednik dok u Rijadu moljaka princa Salmana da poveća proizvodnju nafte: vođa “slobodnog svijeta” protiv brutalnog agresora na Ukrajinu bori se tražeći pomoć od još mnogo brutalnijeg agresora na Jemen.
Pobuna Božjih partizana
Građanski rat u Jemenu začeo je tokom Arapskog proljeća 2011. godine, kad je dugogodišnji predsjednik države Ali Abdullah Saleh morao abdicirati, da bi ga zamijenio dotadašnji potpredsjednik Abdrabbuh Mansur Hadi, podržan od saudijske vlade. Šijitski pobunjenici Houthiji, čiji se pokret zove Ansar Allah (Božji partizani), podigli su 2014. ustanak u sjevernom Jemenu, te su već u septembru zauzeli glavni grad Sana’u, uz pomoć Salehovih pristaša.
Politički vrh Houthija 6. februara 2015. raspušta parlament i formira Revolucionarni komitet koji će upravljati zemljom, a Hadi s pristašama i dijelovima vojske bježi u južni grad Aden, kojeg proglašava “privremenim glavnim gradom Jemena”. Houthiji u brzoj ofanzivi stižu do predgrađa Adena, pa 25. marta Hadi bježi u Saudijsku Arabiju.
Strahujući da će Hadijevu prosaudijsku vladu zamijeniti proiranski Houthiji, Saudijska Arabija istog dana pokreće vojnu operaciju protiv Houthija, a pridružuje joj se arapska koalicija sastavljena od osam zemalja (Bahrein, Kuvajt, Katar, Egipat, Jordan, Maroko, Sudan i UAE), kojoj logističku i obavještajnu podršku pružaju SAD, Britanija i Francuska.
S druge strane, smatra se da Hothijima vojno pomažu Iran, Sjeverna Koreja, Libija (u doba Gaddafija) i libanonski Hezbollah, ali te tvrdnje nikad nisu službeno dokazane.
U augustu 2015. koalicijske trupe iskrcavaju se u Adenu i protjeruju Houthije s juga Jemena, ali ih do danas ne uspijevaju istjerati iz Sana’e. Houthiji otada kontroliraju sjeverni dio Jemena, u kojem živi oko 80 posto jemenske populacije.
U Jemenu trenutno vlada krhko primirje, koje je 2. aprila ove godine uspio isposlovati UN, na rok od dva mjeseca, što je 2. juna produženo na još dva mjeseca. Primirje istječe 2. augusta.
Zgazio obećanje
Još za predsjedničke kampanje Biden je tvrdio da će dolaskom na vlast Saudijsku Arabiju zbog tog zločina tretirati kao 'državu pariju' (izopćenu zemlju), ali to obećanje zgazio je ove sedmice, došavši na noge Salmanu
Lider SAD-a je moralne principe odbacio u najbliži kontejner i zaputio se u Saudijsku Arabiju, ne bi li od Khashoggijeva ubice iskamčio da poveća proizvodnju nafte i time joj smanji cijenu, čime bi pomogao Bidenu da obuzda američku inflaciju, ugrozi rusku ekonomiju i ne izgubi jesenske izbore
U novembru prošle godine UN je objavio da je u jemenskom ratu dotad smrtno stradalo 377.000 ljudi, od čega ih je 150.000 ubijeno u direktnim ratnim djelovanjima, dok je njih 227.000 umrlo zbog nedostatka pitke vode, gladi i bolesti
UN procjenjuje da se među 377.000 mrtvih Jemenaca nalazi čak 70 posto djece mlađe od pet godina, njih oko 260 hiljada
'U 2021. zbog ratnih sukoba po jedno jemensko dijete mlađe od pet godina umire svakih devet minuta', stoji u izvještaju UN-a
Američki senator Chris Murphy još je u novembru 2017. u Senatu optužio vlastitu zemlju za saučesništvo u ratnim zločinima i humanitarnoj krizi u Jemenu, rekavši da 'u toj zemlji postoji humanitarna katastrofa apsolutno epskih razmjera
