Na azijskim su burzama danas cijene dionica porasle jer je ulagače ohrabrio rast Wall Streeta u petak, dok je vrijednost dolara prema košarici valuta skliznula s najviših razina u 20 godina. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 1,4 posto, nakon što je prošloe sedmice potonuo 3,5 posto i zaronio na najniže razine u dvije godine.
Jutros su u Australiji, Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu cijene dionica porasle između 0,8 i 2,4 posto, dok se na Tokijskoj burzi zbog praznika ne radi. Azijske ulagače ohrabrio je snažan rast cijena dionica na Wall Streetu u petak, čime je bio prekinut negativni niz od četiri dana pada.
To se zahvaljuje ublažavanju strahovanja ulagača od povećanja kamatnih stopa američke centralne banke za cijeli postotni bod, nakon što je nekoliko dužnosnika Feda poručilo da će zalažu za povećanje cijene novca od 0,75 postotnih bodova.
No, i to je vrlo agresivno povećanje kamata, pa na tržištima ne vlada euforija. Tim više što se čeka rasplet situacije u Evropi u vezi opskrbe plinom iz Rusije. U četvrtak bi, nakon redovnog održavanja, ponovno trebao biti otvoren Sjeverni tok 1, ključni plinovod od Rusije do Njemačke.
„Ako se dotok plina ne obnovi u značajnoj mjeri, cijene plina u Evropi snažno će porasti, što će natjerati Njemačku i druge zemlje na racionalizaciju korištenja energije. U tom slučaju, očekujemo duboku recesiju. No, mi vjerujemo da će se dotok plina obnoviti”, kaže Taylor Nugent, ekonomist u NAB.
U takvoj nesigurnosti u četvrtak će sjednicu održati dužnosnici Evropske centralne banke (ECB), koji će, kako se očekuje, po prvi put od 2011. povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova. U septembru se, pak, može očekivati i veće povećanje cijene novca, s obzirom na to da je u eurozoni inflacija dosegnula rekordnih 8,6 posto.
A na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta pala, nakon što je prošloga tjedna dosegnula najviše razine u 20 godina. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 107,78 bodova, dok je u petak navečer iznosio 108,05 bodova.
Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti skliznuo sa 138,55 na 138,35 jena. Američka je valuta oslabila i u odnosu na evropsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0105 dolara, dok je u petak navečer iznosila 1,0080 dolara.
Oporavak eura je na staklenim nogama, kažu analitičari, jer eurozoni prijeti recesija zbog visoke inflacije i energetske krize. Europska je valuta pod pritiskom i zbog neizvjesnosti u vezi opskrbe Evrope ruskim plinom. „Ako se ne obnovi dotok plina, euro bi prema dolaru mogao pasti najmanje 2 posto”, kaže Joseph Capurso, ekonomist u kompaniji CBA.
Cijene su nafte, pak, jutros porasle, nakon prošlotjednog pada za više od 5 posto. Cijena barela na londonskom tržištu porasla je 0,72 posto, na 101,89 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,39 posto, na 97,97 dolara.
