Republika Srpska odlučila je da emisijom akcija dokapitalizuje Rudnik željezne rude Ljubija, nakon čega će ostati bez većinskog udjela u ovom preduzeću.
Po dogovoru, akcije će kupiti kompanija American – Canadian Consortium SE-GDEC CORP, za koju je lobirao i dogovarao kontroverzni Evgenij Zotov, otkriva portal CAPITAL.
Za ponuđene akcije američko–kanadski konzorcijum isplatit će 50,7 miliona KM.
Odluku o dokapitalizaciji i povećanju kapitala bit će razmatrana na vanrednoj Skupštini akcionara Rudnika željezne rude Ljubija, koja je zakazana za 10. avgust.
Hartije od vrijednosti
Trenutno kapital RŽR Ljubija iznosi 50.777.428 KM, a nakon dokapitalizacije od 50,7 miliona, će iznositi 101,5 miliona KM, što znači da će Srpska biti manjinski vlasnik.
„Treća emisija redovnih akcija upućena je investitoru koji će za upisane hartije od vrijednosti uplatiti najmanje 100.000 KM.
Treća emisija upućuje se investitoru AMERICAN – CANADIAN CONSORTIUM SE -GDEC CORP“, navodi se u prijedlogu odluke.
Na čelu ove kompanije su američki državljani jevrejskog porijekla.
Zanimljivo je da se priča o prodaji rudnika ponovo aktuelizuje samo dan nakon sastanka člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske Milorada Dodika izraelskim ministrom finansija Avigdorom Libermanom.
Dodik je na svom Twitter profilu napisao da je sa „dragim prijateljem“ Libermanom razgovarao kako da „ojačaju saradnju Srpske i Izraela naročito u oblasti ekonomije“. Odluka o dokapitalizaciji RŽR Ljubija je objavljena dan poslije.
Poznato je da se Evgenije Zotov, koji je prije nekoliko godina, preko svoje kompanije Israeli Investment Group pokušao da kupi udio RS u RŽR Ljubija, hvalio da je prijatelj sa ministrom Libermanom.
Zotov se vratio i izlobirao preuzimanje Ljubije nakon što je sa čela DNS otišao Marko Pavić, a DNS izašao iz vlasti. Privatizacija ovog rudnika izazvala je prije nekoliko godina prvi veliki sukob između SNSD-a i DNS-a.
Za kupovinu državnog kapitala u ovom rudniku tada su bile zainteresovane kompanije Israeli Investment Group, čiji je vlasnik Zotov, i Arcelor Mittal koji sa RŽR Ljubija ima zajedničko preduzeće u Prijedoru Arcelor Mittal i koje posluje sa milionskom dobiti.
Saglasnost Skupštine
Za prodaju tada ‚je bila potrebna saglasnost Narodne skupštine RS, ali kako je DNS bio protiv prodaje Zotovu, Vlada je dva puta tu tačku skidala sa dnevnog reda.
Treću odluku, koja je bila pred poslanicima 2017. godine, Vlada nije povukla i ponovo je predložila da se državni kapital u RŽR Ljubija proda firmi Israeli Investment Gruop, koja je ponudila 92 miliona KM, dok je Arcelor Mittal ponudio 63,6 miliona KM.
Međutim, ta odluka nije dobila podršku u NSRS jer su protiv glasali poslanici DNS-a.
Nakon toga, Vlada RS je krajem 2017. godine skinula Ljubiju sa liste strateških preduzeća, čime je omogućila privatizaciju državnog kapitala u ovom rudniku putem berze, bez saglasnosti Narodne skupštine RS.
IRB je nakon toga organizovao aukciju, ali je ona propala. Međutim, ni aukcija na berzi koja je organizovana početkom 2019. godine nije uspjela jer nijedna od ovih kompanija nije dostavila ponudu.
Posljednji pokušaj prodaje propao je početkom 2019. godine kada je organizovana aukcija na berzi, ali nijedna od ovih kompanija nije dostavila ponudu. IRB je tada državni kapital ponudila po početnoj cijeni od 69 miliona KM.
Dokapitalizacija i predaja državne firme unaprijed dogovorenom investitoru je zakonit, ali najmanje transparentan i prihvatljiv način jer se prodaje državni kapital bez mogućnosti postizanja veće cijene.
RŽR Ljubija u prošloj godini ostvario je prihod od 19,3 miliona KM, što je u odnosu na prihode u 2020. godini više za čak 932 odsto, a ovako veliki rast je rezultat raspodjele neraspoređene dobiti u ArcelorMittalu Prijedor.
Ostvarena neto dobit RŽR lani je iznosila 17 miliona KM, dok je godinu ranije bila 75.322 KM.
„Preduzeće je u 2019. godini ostvarilo negativan poslovni rezultat, dok je u 2020. i 2021. godini ostvarilo pozitivan finansijski rezultat, što u najvećem dijelu zavisi od isplate dividende od strane povezanog preduzeća ArcelorMittal“, navedeno je u izvještaju o poslovanju RŽR Ljubija.
