Evropska centralna banka objavila je da bi danas trebalo doći do povećanja kamatne stope. Kako pojašnjavaju svjetski ekonomski stručnjaci, ovo je prvi put u više od deset godina da Evropska centralna banka podiže kamatne stope s njihovog rekordno niskog nivoa.
Otežano dobijanje kredita
Podsjetimo, američki FED to je učinio već nekoliko puta do sada, što je kulminiralo povećanjem od 0,75 postotnog boda prošlog mjeseca.
Kako je pojašnjeno, radi se o klasičnoj ekonomskoj mjeri za suzbijanje trenda pada vrijednosti novca. U periodima inflacije, novac gubi na vrijednosti, pa centralne banke poput FED-a i ECB-a, reagiraju podižući kamatnu stopu.
Kako se to može odraziti na Bosni i Hercegovini pitali smo ekonomskog stručnjaka Admira Čavalića, koji kaže da u tom slučaju novac postaje skuplji za komercijalne banke koje ga posuđuju uz veću kamatnu stopu, a samim tim poskupljuju i krediti za građane i biznise.
"Kraj ere jeftinog novca najavljuje se već neko vrijeme, a prema svemu sudeći to je sada došlo u Evropi. Dakle, kraj ere jeftinog novca upravo to znači, da će centralne banke širom svijeta imati više kamatne stope, što će otežati uzimanje i dobijanje kredita. Mada, sa ekonomskog aspekta osnovni cilj dizanja kamatnih stopa je suzbijanje inflacije", naveo je Čavalić na samom početku razgovora za Raport.
Dodao je kako je podizanje kamatnih stopa neizbježno te kako je to posljedica nekoliko faktora.
"Rast kamatnih stopa treba shvatiti kao jednu od mjera u borbi protiv inflacije. Ovo je direktni rezultat globalne inflacije, pandemije, energetske krize, rata u Ukrajini, odnosa eura i dolara. Stoga, moglo se negdje ovo nagovjestiti i očekivati. Vjerovatno dolazi do trenda rasta kamatnih stopa. To će svakako imati za posljedicu rasta kamatnih stopa i u BiH. Mada, to se već i dešava", istaknuo je.
Nezaposlenost i stagnacija plaća
Pojašnjava kako je reakcija Evropske centralne banke očekivana, ali on sumnja da se inflacija može svladati samo monetarnim mjerama.
"Treba još jednom naglasiti da se uvodi rast kamatnih stopa sa ciljem da bi se suzbila inflacija, ali i da se uslovno kazano ohladi privreda, da se smanji potencijal za rast troškova i posljedično da se smanji cijena finalnih proizvoda i usluga. Ukoliko bi to dalo rezultate, onda bi korisnici kredita uštedjeli po osnovu manje inflacija, ali bi možda imali malo veće kamatne stope. Svakako, povećanje kamatnih stopa bi moglo voditi u recesiju, pogotovo zemlje EU", kazao je Čavalić.
Na pitanje kako se recesija u zemljama Evropske unije može odraziti na našu zemlju, Čavalić pojašnjava:
"Takav scenarij je loš za BiH, jer mi 80 posto ovisimo o vanjsko-trgovinskim odnosima sa EU. To bi u praksi značilo da pojava bilo kakvog oblika recesije u EU, vodi recesiji u BiH. Posljedično, to znači i veću nezaposlenost, stagnaciju rasta plata i u konačnici usporavanje naše ekonomske aktivnosti i snižavanje životnog standarda", zaključio je Čavalić.