Ministar privrede Kantona Sarajevo Adnan Delić i predsjednica Komisije za pripremu Nacrta privremene odluke za zaštitu izvorišta Sarajevsko polje Emina Hadžić su se na pres-konferenciji obratili medijima i javnostima, kako bi zajedno pokušali pronaći kvalitetan model kojim će se iskomunicirati spomenuti nacrt privremene odluke.
Kako je istakao ministar Delić, zbog pisanja određenih skupina okupljenih oko ideje zaštite životne sredine, a samim tim i ovog izvorišta, u javnost se plasiraju nepotpune i zbunjujuće informacije, te je neophodno ponuditi priliku da se komunicira u smjeru koji će voditi konstruktvinim zaključcima i odlukama.
Postojeći status
Istaknuo je da će, ukoliko je u interesu javnosti i ako struka smatra da je rješenje ostaviti postojeći status u kojem je izvorište potpuno nezaštićeno, Ministarstvo Nacrt privremene odluke ostaviti u ladicu i prekinuti sve procese vezane uz ovo pitanje.
Profesorica Hadžić navela je da je vrlo važno napraviti razliku između onog što stvarno jeste bitno i onoga što bi neko želio da bude, kazavši da je ovo pitanje na kojem su padale i padat će vlade, ako se nastavi ne raditi ništa.
"Ovo nije politički dobar potez za ministra i ovu Vladu, jer je previše interesa koje treba pomiriti, ali mi ne smijemo pitanje zaštite izvorišta gledati kao političko pitanje. Ovo je pitanje opstanka svih nas. Moramo postavljati prava pitanja, moramo se pitati ako ništa ne uradimo hoćemo li imati za koju godinu uopće vodu iz slavine.
Trenutno trošimo više vode nego što je imamo i pod hitno se moraju raditi istraživanja u izvorištu na osnovu kojih moramo doći do informacija imamo li i hoćemo li imati dovoljno vode za piće, ukoliko ne poduzmemo mjere kojima ćemo početi raditi na zaštiti izvorišta i cijelog sliva, jer je to jedino dugoročno i strateško rješenje kojem trebamo težiti", pojasnila je Hadžić.
Po njenim riječima, najvažnije pitanje koje se postavlja jesmo li i koliko smo smanjili zone vodozaštite. Kaže da to nije nešto o čemu može javnost raspravljati, jer je to pitanje struke.
"Postoje granice vodozaštitnih zona koje je propisao elaborat iz 2014. godine, a na osnovu Pravilnika iz 2012. godine, te na osnovu te infrastrukture mi smo ovim nacrtom propisali mjere i preporuke.
Mi smo, također, uzimajući kao argument nedovoljnu istraženost Sarajevskog polja u tim zonama koje su određene Elaboratom, pokušali pooštriti mjere zaštite, pa smo tako propisali na primjer da se na određenim mjestima u zoni četiri pooštre mjere i da se na tim područjima primjenjuju mjere predviđene za drugu zonu. Smatrali smo da imamo pravo to predložiti dok traju istraživanja, jer je to način na koji mi možemo u ovom trenutku, shodno zakonskoj legislativi Federacije BiH, ponuditi kao rješenje", kazala je Hadžić.
Ministar Delić naglasio je i da je krajnje vrijeme da se počnu stvari posmatrati onakvima kakve one jesu, kazavši da se ne možemo stalno vraćati na Odluku iz 1987. godine.
Odluka iz 1987.
"Odluka iz 1987. godine nije važeći dokument, to znaju čak i oni koji se pozivaju na nju, iako bismo svi mi u Ministarstvu i Komisija koja je radila Nacrt voljeli da možemo vratiti zone u stanje koje je bilo propisano tom Odlukom", naveo je on.
Naglasio je i da se trenutno sarajevsko izvorište ne štiti, kao ni da ni jedan nivo vlasti trenutno ne izdvaja ni jednu marku za ispitivanje i zaštitu ovog izvorišta.
"Mi ovim nacrtom planiramo zaštitu i istraživanje izvorišta uvrstiti kao budžetsku stavku koju će morati poštovati svaka naredna vlada koja dođe, bez obzira na političko opredjeljenje. To je pitanje mimo svih politika i tako ga treba posmatrati, ako doista govorimo o našem vitalnom interesu, a to je pitka voda na području Kantona", dodao je ministar.
Istaknuo je i da će Ministarstvo raditi u najboljem interesu zaštite i istraživanja izvorišta pitke vode, te da će tokom zvanične javne rasprave svi imati priliku da daju konkretne prijedloge i primjedbe zasnovane na zakonskoj legislativi na osnovu koje se može donijeti Privremena odluka, ali da će Vlada KS uputiti inicijativu Federalnoj vladi da pokrenu neophodne izmjene postojećeg Pravilnika koji je jedini akt na koji se može pozvati kad se govori o određivanju granica vodozaštitnih zona i određivanju mjera zaštite u njima, saopćeno je iz Službe za protokol i press KS.
