Ekonomija

Nijemci u panici: Ako grijanje poskupi, prijeti nam ekonomska bijeda

Ekonomija u Njemačkoj se tetura. Inflacija, ruske redukcije energije, vrtoglavi skok cijena benzina, nafte i plina te dramatično rastući troškovi hrane, grijanja i stanarine guraju zemlju u gospodarsku krizu koja bi mogla biti gora od bilo koje od Drugog svjetskog rata. A budući da se radi o najvećoj ekonomiji na starom kontinentu, vjerovatno neće biti pogođene samo susjedne zemlje. Prema stručnjacima, prijeteća ekonomska bijeda izravno vodi u društveni potres. Ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock šokirala je ljude svojim upozorenjem na stvarne “narodne pobune”, iako je kasnije tu formulaciju ocijenila pretjeranom. Ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser također je naslikala sličan horor scenarij na zidu:

"Naravno da postoji rizik da će oni koji su urlali svoj prijezir prema demokraciji tijekom razdoblja Corone i često bili na strani desničarskih ekstremista vidjeti nagli porast cijenama kao novim pokušajem zlouporabe pitanja mobilizacije", rekla je prije nekoliko dana, pišu 24sata.hr.

Cijene plina udvostručene

Čak i zdrav razum može zamisliti scenarije u kojima veliki dijelovi stanovništva više ne mogu priuštiti svoj uobičajeni način života. Glavni grad savezne pokrajine Thüringen, Erfurt, gotovo će udvostručiti cijene plina. Cijene električne energije su se višestruko povećale u nekim područjima na nešto ispod 40 centi po kilovatsatu. Plin i struja poskupljuju grijanje. Ministar ekonomije Robert Habeck prošle je sedmice priznao da bi se u teškoćama našle i porodice srednjeg imovinskog stanja ako grijanje umjesto dosadašnjih 1.500 eura plaćaju 4.500 eura. Skupa energija znači i znatno više stanarine.

Kad bi Putin doista potpuno zatvorio plinsku slavinu, to bi rezultiralo pravom ekonomskom katastrofom: čitave industrije poput čelika, kemijske, stakla i papira morale bi zaustaviti proizvodnju. Ponekad proizvodni pogoni budu uništeni zastojem i niko ne zna mogu li se i po kojoj cijeni popraviti. Profesor ekonomije Tom Krebs sa Univerziteta u Mannheimu: “To bi moglo dovesti do ekonomske krize kakvu Savezna Republika nije doživjela od Drugog svjetskog rata”. S druge strane, ekonomski gubici uzrokovani koronom i finansijskom krizom bili bi sitnica.

Ali ima i pozitivnih trendova koji daju nadu da stvari na kraju neće ispasti tako loše kako se pribojavalo. Nakon popravaka, plin iz Rusije sada ponovo teče kroz Sjeverni tok 1 - iako u znatno smanjenim količinama. Stručnjaci vide znakove preokreta u globalizaciji i njezinim ponekad poremećenim opskrbnim lancima. Kao rezultat toga, početni materijali za izgradnju kuća ili za proizvodnju automobila, na primjer, vrtoglavo su porasli. Na novo vozilo ovih dana često morate čekati godinu i po. Sada industrija preispituje i seli cijeli proizvodni lanac u Europu umjesto u Aziju ili Kinu.

Grade se LNG terminali

Proizvođač električnih automobila Tesla otvorio je svoju jedinu europsku tvornicu na periferiji Berlina. Američki proizvođač čipova Intel u Magdeburgu gradi takozvanu giga tvornicu s 10.000 radnih mjesta. Njemačka se razvija u globalni centar za istraživanje i proizvodnju baterijskih ćelija. Uz proizvođače automobila poput BMW-a, Volkswagena i Mercedesa, koji su uspostavili centre kompetencije zajedno sa stranim partnerima, evropska mreža baterijskih ćelija posebno pokreće ovaj razvoj. Devet evropskih zemalja sarađuje pod vodstvom Njemačke, koja je osigurala milijardu eura kao početno finansiranje.

Kriza je oslobodila neočekivanu energiju u javnom i privatnom sektoru. LNG terminali grade se u Lubminu, Stadeu, Wilhelmshavenu i Brunsbüttelu - u dosad nezamislivim rekordnim vremenima. Prvo su tu plutajući sitemi, nakon kojih slijede veći na kopnu. Izgradnja je započela u julu ove godine, a LNG terminali bi trebali biti spremni za korištenje do kraja godine. Gotovo nestvarna brzina u usporedbi s međunarodnim standardima poput terminala na otoku Krku koji se gradio godinama.

Orban unosi nemir

Uza sve svoje ekonomske obveze, njemačka vlada mora paziti da uvjeri stanovništvo u svoje postupke. U ovom trenutku gotovo svima nije jasno zašto tri nuklearne elektrane koje još rade u Njemačkoj ne mogu raditi dulje od kraja godine, kako je prvotno planirano. Mogli biste osigurati pet posto ukupne potrošnje električne energije. S jedne strane, Njemačka potpuno ukida nuklearnu energiju, ali s druge strane, kao najveći neto uplatitelj EU, financira širenje nuklearne energije u Francuskoj i Češkoj, naprimjer.

Privredni rizici i prilike ugrađeni su u veliki evropski okvir. Italija - uostalom, četvrta najveća ekonomija u Evropskoj uniji - utonula je u kaos nakon neuspjeha vlade. Nakon prvog povećanja kamatnih stopa u jedanaest godina, Evropska centralna banka želi nastaviti kupovati državne obveznice u Italiji, Grčkoj i Portugalu u velikim razmjerima kako bi spriječila kolaps tih zemalja pod visokim kamatnim stopama. A onda neizvjesnost i nemir unosi mađarski premijer Viktor Orban jer želi prekinuti politiku sankcija Bruxellesa Rusiji. A može li EU dugoročno preživjeti sa zemljama poput Mađarske i Poljske, koje su godinama odustajale od temeljnih vrijednosti Unije s podjelom vlasti i slobodom medija, jedno je od doista velikih pitanja evropska budućnost.

(Autor je Thomas Brey, bio je dugogodišnji izvjestitelj i šef dopisništva Deutsche PresseAgentur (DPA) za Balkan)