Od invazije na Ukrajinu koncem februara, Evropska unija je usvojila šest paketa sankcija protiv Rusije.
Ekonomska razmjena između Rusije i EU je skoro potpuno zaustavljena, s izuzetkom plina i nafte, koji se i dalje dopremaju u Uniju, odnosno hrane, usjeva i određenih gnojiva, koji nisu obuhvaćeni sankcijama.
Prema podacima Vijeća Evropske unije, koji predstavlja 27 država članica, sankcije se sada primjenjuju na 1.212 pojedinaca, uključujući predsjednika Rusije Vladimira Putina, ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, nekoliko vodećih oligarha i 108 firmi ili organizacija, piše Deutsche Welle.
Rekordan broj mjera
Oko 50 posto rezervi Centralne banke Rusije je zamrznuto, a ruske banke su isključene iz međunarodnog platnog sistema SWIFT. Zabranjen je izvoz EU tehnologije, avionskog inženjeringa, elektronike i luksuzne robe.
Sjedinjene Američke Države, Kanada, Japan, Švicarska i Velika Britanija također su uvele sankcije Rusiji. Više od 1.000 zapadnih kompanija se povuklo iz Rusije.
U svom praćenju sankcija uživo, njemačka neprofitna istraživačka redakcija Correctiv otkrila je da je od februara do 30. jula uvedena 6.891 mjera. Nikada nije bilo toliko sankcija protiv jedne jedine države.
U međuvremenu je dostupno nekoliko studija renomiranih sveučilišta i instituta za ekonomska istraživanja o mogućem utjecaju sankcija na Rusiju - i na zemlje koje su ih uvele.
Svi oni predviđaju drastičan pad ruske ekonomske proizvodnje u 2022.
Međunarodni monetarni fond (MMF) procjenjuje minus od 15 posto. EU predviđa pad ruske ekonomije od 10 posto. Pad od 6 posto predviđa Maria Shagina, s Međunarodnog instituta za strateške studije sa sjedištem u Londonu.
Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku, rekao je u petak za DW da sankcije "jako pogađaju Rusiju".
Najveća recesija
"Ruska ekonomija se smanjuje za 10 posto. Imat će najveću recesiju od Drugog svjetskog rata ili od kraja Sovjetskog Saveza", rekao je Borrell.
On je priznao da je Unija i dalje ovisna o opskrbi energijom iz Rusije, ali je rekao da će se to promijeniti u idućim mjesecima. Članice EU i dalje kupuju plin od Rusije, rekao je on, "ali smo smanjili uvoz na polovinu - ne možemo činiti čuda".
Rekao je da Kremlj više ne može taj prihod koristiti za kupovinu u EU, što na primjer znači da je tehnologija EU-a za ruske tenkove sada nedostupna:
"Imaju novac, ali ne mogu ništa kupiti. Moderna ekonomija ne može funkcionirati ako se prekine veza s ostalim ekonomskim i tehnološkim silama. Ovo će mnogo oštetiti rusku ekonomiju - ne sutra: rat će se nastaviti, na žalost će se nastaviti. Ali ekonomija će mnogo trpjeti.
Putin mora izabrati između oružja ili želi da njegov narod ima za maslac. Znam da on ne brine mnogo o svom narodu", rekao je Borrell.
„Rusija nastavlja prodavati naftu i plin po rekordno visokim cijenama i puni ratni budžet, koji je imala prije rata. Dakle, imamo ovu jedinstvenu situaciju u kojoj djeluje da Rusija nije mnogo pogođena sankcijama", analizira Marija Shagina u intervjuu za DW.
„Ali, ako pogledamo mikroekonomsku razinu, a posebno automobilsku industriju i avionski sektor, prodaja u tim sektorima je opala za više od 80-90 posto. Dugoročno, govorimo o strukturnoj transformaciji Rusije jer ona više ne može nadoknaditi zapadni kapital i pristup zapadnoj tehnologiji".
Rusija mora promijeniti svoj ekonomski model jer više nema pristup zapadnim finansijskim izvorima i tržištima, rekla je Shagina i dodala:
Nemoguće porediti
„Rusija će proći kroz obrnutu industrijalizaciju. Veliko je pitanje koliko se brzo Rusija može izboriti s ovim ili na primjer, da udruži snage s Kinom ili Indijom."
Julian Hinz, s Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kiela, rekao je da trgovinska statistika pokazuje da sankcije funkcioniraju.
„Ruska ekonomija je teško pogođena sankcijama - mnogo više nego evropske ekonomije. To uopće ne možete uspoređivati."
Hinz je rekao da je Rusiji teško proizvodi domaće alternative za robu iz uvoza jer su nacionalnoj industriji potrebni poluproizvodi i tehničko znanje iz inozemstva.
Ekonomist iz Kiela također smatra da je otežana potraga za novim kupcima za naftu i plin koji se više ne isporučuju u Evropu ili SAD:
„To je samo pusta želja, da budem iskren, jer nema plinovoda, na primjer. Postoje neki vodovi do Kine, ali to je možda deset posto kapaciteta koji je korišten za izvoz u Evropu.
U ovom trenutku ništa ne može zamijeniti plinovode koji su do sada opskrbljivali Evropu. Sankcije će imati puni efekt na duži rok", kaže Hinz.
