Otkako Peking potpuno otvoreno prijeti Tajvanu vojnim napadom, i njemački privrednici polako zvone na uzbunu. Potpuno odvajanje od Kine doduše još uvijek niko ne spominje, ali predsjednik Njemačkog saveza industrijalaca (BDI) Siegfried Russwurm poziva ulagače ne oprez i ukazuje na potrebu smanjenja ovisnosti ekonomije od pojedinih regija, piše DW.
"Ruska agresija na Ukrajinu nas je podučila da, kad su u pitanju autokratski režimi, moramo biti spremni na ekstremne scenarije", rekao je Russwurm. On je dodao kako trenutno ekonomske odnose s Kinom zbog "nove utrke sistema", ne bi trebalo u potpunosti dovoditi u pitanje ali ukazuje na potrebu smanjenja ovisnosti, posebice što se tiče uvoza poluvodiča s Tajvana ili rijetkih metala iz Kine.
Prema podacima Njemačke centralne banke, njemački ulagači su u kinesku ekonomiju investirali oko 90 milijardi eura. Ovu glad za profitom iz Kine njemačka politika potiče još od sedamdesetih godina prošlog vijeka kada je tadašnji bavarski premijer Franz Josef Strauss dao do znanja kako "Kinu ne treba mjeriti mjerilima zapadnih demokratija". I ostali njemački političari su bili sličnog, popustljivog stava prema Pekingu. Dugogodišnji socijaldemokratski kancelar Helmut Schmidt je čak rekao kako je ujedinjenje Tajvana i Kine "neizbježno", pritom zanemarujući činjenicu da se tome žestoko protive sami žitelji Tajvana.
'Njemačka politika prespavala promjene koje se događaju u Kini'
"Gledajući s današnje pozicije, mnogo toga u njemačkoj politici naspram Kine djeluje vrlo naivno", kaže Bernhard Bartsch, s berlinskog Mercator instituta za kineske studije. No on upozorava na to da se Kina posljednjih desetak godina temeljito promijenila te da je te promjene njemačka politika prespavala. "Posljednje godine vlade Angele Merkel pokazuju presporo prilagođavanje novoj Kini koja se sve više vidi u utrci sa Zapadom i pritom koristi svoje ekonomske adute moći i pritiska", kaže Bartsch. On smatra da je ovakva politika dugi niz godina njemačkoj ekonomiji donosila dobit no da je istodobno stvorila ovisnosti.
Godinama se Njemačka i Evropska unija nisu htjela miješati u svađe između Pekinga i Washingtona. Još 2017. je Angela Merkel govorila o "strateškom partnerstvu" s Kinom. EU je 2019. Kinu u jednom strateškom dokumentu doduše proglasio "sistemskim suparnikom", ali istodobno i "kooperacijskim partnerom". No što više Kina Tajvanu prijeti ratom, to je više vidljiva potreba da i Evropa jasnije zauzme svoje stavove.
To je jasno i njemačkim poduzetnicima. "Mi smo čvrsto orijentiran na transatlantski savez. Odnosi EU-a prema SAD-u i Kini nisu na istoj razini", rekao je još u junu predsjednik BDI-a Russwurm.
Njemačke kompanije moraju biti spremne na napad na Tajvan
Kina doduše nikada prošlih desetljeća nije isključivala mogući napad na Tajvan, ali najnoviji manevri oko ovog otoka ukazuju na novi stepen eskalacije. "Kineska vlada pomiče korak po korak status quo kad je u pitanju politika prema Tajvanu. To prije svega utječe na odnos Kine i SAD-a, ali i Njemačka i Evropa moraju ukalkulirati rizike", smatra Bartsch. Među te rizike spadaju i pritisci kineske države na ekonomije država koje se kritički odnose naspram kineske politike.
Russwurm doduše ne vjeruje da je napad na Tajvan nešto što bi se moglo dogoditi u kratkoročnom razdoblju no on njemačke kompanije upozorava na oprez. "Njemačke kompanije moraju biti spremne na eventualni napad Kine na Tajvan. Rat na Dalekom istoku bi ekonomske odnose s Kinom vrlo brzo spustio na nulu, a isto tako bi bile zaustavljene isporuke poluvodiča s Tajvana što bi zamrznulo svjetsku high-tech industriju", strahuje Russwurm.
No i bez obzira na tajvansku krizu je poslovanje s Kinom u posljednje vrijeme otežano. Poznavatelji prilika govore o "primjetnim asimetrijama i nejednakim uvjetima za poslovanje". Evropske kompanije se već odavno žale na različite uvjete pod kojima djeluju kineska i strana poduzeća u Kini. "Atmosfera za njemačka preduzeća se pogoršala, a i isto tako i životni uvjeti za djelatnike njemačkih kompanija", kaže Russwurm. Tomu je pridonijela i stroga kineska politika suzbijanja pandemije koronavirusa.
