Asteroid veći od egipatske Velike piramide u Gizi trebao bi 20. augusta proletjeti pored Zemlje po prvi put u više od 100 godina.
Procjenjuje se da je promjer asteroida, nazvanog 2019 AV13, između 100 i 230 metara, što ga čini približno veličinom Velike piramide.
Predviđa se da će proletjeti brzinom od oko 32.000 km/h i proći će na udaljenosti od 13,8 lunarnih udaljenosti, pri čemu je jedna lunarna udaljenost udaljenost između Zemlje i Mjeseca.
Posljednji put kada je asteroid došao ovako blizu bilo je 1914., a sljedeći put kada će se približiti na sličnu udaljenost bit će 2113. Asteroid ne predstavlja opasnost za Zemlju.
Većina asteroida dolazi iz asteroidnog pojasa koji kruži oko našeg sunca između Marsa i Jupitera. Asteroidi u ovom području jako variraju u veličini od samo nekoliko metara do golemog Ceresa, čiji je promjer 965 km. Povremeno, gravitacijska interakcija gura asteroide izvan njihovog pojasa prema Suncu, što ih ponekad odvede u bliski let pored Zemlje
Drugi asteroidi često se približe Zemlji bliže od AW13, ali rijetko su tako veliki kao ovaj asteroid. Njegova veličina i blizina na međuplanetarnoj razini klasificiraju ga kao potencijalno opasni asteroid (PHA), koji je prema SpaceWeather.com svemirski kamen veći od otprilike 100 m koji se može približiti Zemlji bliže od 0,05 AJ (5 posto od udaljenost Zemlje i Sunca). AW13 će proći na 0,03531 AJ, ili oko 3,2 miliona milja.
Zemljin najbliži planetarni susjed, Venera, još uvijek je udaljen 58 miliona milja u svojoj najbližoj tački, za referencu.
"Razmak od 100 godina između događaja čisto je statistički konstrukt temeljen na broju objekata određene veličine, njihovim orbitama i proizvoljnoj udaljenosti, tako da je 100 godina prosjek. Zapravo je jednako vjerovatno da ćemo imati još jedan sličan bliski pristup sljedeće godine kao što ćemo to učiniti za jedan vijek," kaže za Newsweek Jay Tate, direktor zvjezdarnice The Spaceguard Center.
Rizik da bilo koji veliki asteroid udari u Zemlju je nevjerovatno nizak. NASA je rekla da nema asteroida koji predstavljaju značajan rizik od udara u Zemlju u sljedećem vijeku.
"Možemo biti sigurni da se neće sudariti sa Zemljom jer, uz dovoljno naknadnih promatranja, možemo izračunati orbitu asteroida s velikom preciznošću", rekao je Tate.
"U početku su orbite neprecizne, tako da možemo proizvesti elipsu pogreške u trenutku sjecišta orbite sa Zemljom. Ako je Zemlja u elipsi pogreške, imamo izračunljivu vjerovatnost sudara. Međutim, kako se više promatra, elipsa pogreške postaje sve manja kako orbita postaje preciznija, i čim Zemlja napusti elipsu, možemo biti sigurni da do sudara neće doći."
Međutim, ako bi asteroid iste veličine kao AW13 jednog dana udario Zemlju, to bi bilo katastrofalno.
"Asteroid promjera 100-200 m izazvao bi regionalnu katastrofu, uništivši malu zemlju, ali s rezultirajućim globalnim posljedicama u smislu globalne ekonomije i 'globalizacije'", rekao je Tate.
Udari asteroida, kao i kod nuklearnog oružja i vulkanskih erupcija, mogu poslati ogromnu količinu čađi u Zemljinu atmosferu. Što je utjecaj veći, to se više čađe lansira u stratosferu, blokirajući naše sunce i potencijalno dovodeći do svjetske gladi: studija objavljena u časopisu Nature Food procjenjuje da bi 5 Tg (oko 11 milijardi funti) čađi u atmosferi ozbiljno utjecalo na rast usjeva u gotovo svakoj zemlji.
