Ekonomija

Azijske berze opet pale, euro i dalje ispod jednog dolara

Na većini azijskih berzi cijene dionica pale su i danas, osmi dan zaredom, jer se ulagači plaše daljnjeg agresivnog povećanja kamata američke centralne banke i jer se rast ekonomije usporava.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7 sati u minusu 0.2 posto, oslabjevši osmi dan zaredom. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 0.4 posto, dok su cijene dionica u Šangaju i Hong Kongu pale oko 1.3 posto. U Južnoj Koreji i Australiji porasle su pak između 0.2 i 0.5 posto.

Azijski su ulagači oprezni jer se rast najvećih svjetskih ekonomija usporava i jer se zbog visoke inflacije očekuje daljnje povećanje kamatnih stopa u zemljama Zapada.

Zbog toga većina berzi prati jučerašnji pad Wall Streeta, drugi dan ove sedmice. Dow Jones skliznuo je 0.47 posto, a S&P 500 0.22 posto. Ulagači su oprezni jer se očekuje daljnje povećanje kamatnih stopa američke centralne banke.

Kako bi suzbio najvišu inflaciju u više od četrdeset godina, Fed je od martu podignuo kamate za 2.25 postotnih bodova, a niko ne sumnja da će ih dodatno povećati i u septembru. Pitanje je, međutim, hoće li kamate povećati za 0.50 ili 0.75 postotnih bodova. Stoga se s nestrpljenjem očekuje govor predsjednika Feda Jeromea Powella u petak na konferenciji centralnih bankara u Jackson Holeu.

Nedavno su podaci pokazali da je inflacija u julu blago pala s najviših razina u četrdeset godina, pa su se ponadali da bi Fed ubuduće mogao biti manje agresivan u podizanju kamata. No niz čelnika Feda upozorio je da treba još puno toga učiniti kako bi se suzbila inflacija.

Zaoštravanje monetarne politike dodatno će usporiti rast ekonomije, koje je ionako tehnički u recesiji, s obzirom na to da je blago palo dva tromjesečja zaredom na kvartalnoj razini.

Na daljnje slabljenje najvećeg svjetske ekonomije ukazali su jučer objavljeni podaci o padu poslovnih aktivnosti u augustu, drugi mjesec zaredom, posebno u uslužnom sektoru jer je potražnja oslabjela zbog visoke inflacije i zaoštravanja financijskih uslova.

A na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta pala nakon naznaka usporavanja rasta najveće svjetske ekonomije.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 108.70 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 108.90 bodova. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 137.40 na 136.85 jena.

Američka je valuta oslabjela i u odnosu na evropsku, pa je cijena eura dosegnula 0.9960 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 0.9940 dolara. Slabost eura posljedica je strahovanja ulagača da će ekonomija eurozone zbog energetske krize uroniti u recesiju, dok bi Evropska centralna banka zbog visoke recesije trebala ponovno povećati kamatne stope.

Cijene nafte su pale nakon jučerašnjeg snažnog rasta. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je 0.54 posto, na 99.68 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0.36 posto, na 93.40 dolara.