Svijet

Ostvaruje se Orbanova najgora noćna mora: Potpisao je kapitulaciju i doživio poniženje pred najmržim neprijateljem

Mađarski premijer Viktor Orbán potpisao je dekret o osnivanju nezavisne agencije za borbu protiv korupcije. Riječ je o obavezi koju mađarska vlada ima prema EU kako bi joj se omogućio pristup sredstvima Fonda za oporavak. Riječ je o 5,8 milijardi eura. Ali i sredstvima budžeta EU, piše Jutarnji.

Tako je navodno najtvrđi protivnik birokratije EU, borac za primat nacionalnih interesa nad evropskom nadvladom, gorljivi zagovornik razbijanja ovlasti Evropske komisije šutke prihvatio obaveze koje mu EK uvjetuje. Propala je tako opsežna mađarska kampanja u Briselu s ciljem da uvjeri birokratiju kako se na natječaje financirane evropskim novcem često javlja samo jedan ponuđač - slučajno uvijek iz kruga premijera Orbána - jer u državi nema drugih koji bi zadovoljili uvjete. Odgovor je bio jednostavan: zašto mora biti mađarska kompanija.

Mađarski portal telex piše: “Odlukom Vlade odlučeno je ustrojiti nezavisno tijelo za "sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje nepravilnosti" u upravljanju sredstvima EU. To se može smatrati ustupkom EU.”

Tijelo će u članstvu imati nezavisne, nevladine organizacije i stručnjake za javnu nabavu i njihovo će se mišljenje morati uvažavati. Rok za uspostavu tijela je 21. novembra, a potrebno je, osim toga, formirati i novu Radnu grupu za borbu protiv korupcije (Korrupcióellenes Munkacsoport) do 1. decembra. U njenom bi radu morali sudjelovati predstavnici vlade i nevladinog sektora u jednakom udjelu u smislu broja i prava glasa.

Ili će se poštovati vladavina prava - ili nema milijardi

Telex podsjeća da je takvo tijelo postojalo u Mađarskoj prije drugog Orbánovog dolaska na vlast 2010. godine. Nakon toga je krenuo u borbu protiv neovisnih tijela pa su se 2013. godine iz Radne grupe za borbu protiv korupcije povukle nevladine organizacije, među njima i Transparency International s obrazloženjem da "nema stvarne namjere čelnika vlasti da suzbiju korupciju". Sada se to mora vratiti.

Mađarska je veliki korisnik sredstava iz evropskih fondova koji su bili zamašnjak u ekonomskom razvoju. Istraživanje koje su 2017. godine izradili KPMG i GKI pokazalo je da bi rast mađarske ekonomije u razdoblju od 2006.-2015. godine bez sredstava iz evropskih fondova iznosio 1,8%. U tom je razdoblju rast bio 4,6%.

Kad je dogovaran Fond za oporavak EU, zemlje neto uplatiteljice isplatu novca uvjetovale su poštovanjem vladavine prava. Na udaru su bile Mađarska i Poljska protiv kojih je već bila pokrenuta procedura Članka 7 Evropskog ugovora koji može dovesti do oduzimanja prava glasa. Budući da je za konačnu odluku potrebno jednoglasje, procedura zasad stoji jer su Varšava i Budimpešta blokirale odluku.

Mađarska i Poljska su bile pokrenule legalnu bitku protiv EK i doživjele poraz. Evropski sud pravde je 16. februara odbacio njihove tužbe protiv režima uvjetovanja EU-a za zaštitu budžeta Unije usvojenog u decembru 2020. godine.

To je bio vrhunac problema premijeru Orbánu. Kako bi uspio financirati skupu kampanju za parlamentarne izbore u aprilu ove godine, kad mu se suprotstavila ujedinjena opozicija, zadužio se na globalnom financijskom tržištu za nešto više od 5 milijardi dolara. Istodobno je pokrenuo niz skupih socijalnih mjera u iznosu od 7,5 milijardi dolara. Nadao se da će te troškove moći nadoknaditi sredstvima iz Fonda za oporavak, ali novac nije stigao. I ne stiže. Pa je postalo jasnim da se mora svinuti vrat pred mrskim Briselom.

Orban stvara nacionalnu superbanku

Ekonomska slika Mađarske sve je slabija. Inflacija se u julu popela na 13,7% (godišnja stopa) pa je centralna banka na sjednici 30. augusta podigla referentne kamatne stope na 11.75%. Prinos na mađarske obveznice se popeo na 9,18%, a OECD predviđa da će rast ove godine biti 4%. Budžetski deficit je oko 6%, a vlada ga planira do kraja godine sniziti na 4,9% uz javni dug od 77%. Iz navedenog je razvidno zašto je Mađarska uvela porez na ekstra dobit brojnim industrijama, prije svega financijskom sektoru, energetskim kompanijama i zrakoplovnim kompanijama. Automobilska industrija nije se našla na udaru jer bi se tako našao u sukobu s Njemačkom i Francuskom. Razumljivim postaje i zašto se Budimpešta toliko ogorčeno protivi najnižoj globalnoj stopi korporativnog poreza od 15% jer bi tako ostala bez brojnih ulaganja koja potiče postojeća stopa od 9%.

Premijer Orbán je morao odustati od niza mjera, među kojima su i povlaštene cijene goriva za građane. Vlada je, izvijestio je Večernji list, ograničila cijene goriva, no te cijene vrijede samo za privatna vozila. Sva ostala, u što spadaju službena i poslovna vozila svih vrsta te ona autoškola, izuzeta su krajem jula iz regulative te od tada plaćaju tržišnu cijenu bez vladine intervencije.

Istodobno, premijer Orbán kreira nacionalnu “superbanku” koja nije zamišljena kao pomoć ugroženim sektorima, a to su prije svega mala i srednja preduzeća kojima je vlada smanjila porezne olakšice, već su njeni glavni klijenti prijatelji i rođaci premijera Orbána, njegovi oligarsi. Vodafone je 22. augusta prodao svoje mađarsko poslovanje holdingu Corvinus, jednom od paradržavnih fondova koje kontrolira vladajuća stranka Fidesz. Mađarski premijer želi i kontrolu nad profitabilnim telekomunikacijskim sektorom, a nova kompanija, u koju ulazi Vodafoneov tržišni udio, bit će druga po snazi nakon Magyar Telekoma koji je u vlasništvu Deutsche Telekoma.

"Ne slažemo se oko Rusije, ali smo ujedinjeni protiv Brisela"

Svi ovi koraci idu direktno protiv politika EK jer se, uz državnu podršku (skrivenu iza navodno nezavisnih fondova) stvaraju nacionalni divovi koji za cilj imaju ograničiti konkurenciju i staviti većinu ekonomije, dakle dio koji još nije pod kontrolom vlade, u ruke vlasti ili paravladinih organizacija.

“Mađarska mora poduzeti reforme vladavine prava prije nego što može primiti ikakva sredstva Evropske unije za oporavak”, rekao je u intervjuu u utorak ministar za evropska pitanja Češke, trenutne rotirajuće predsjedateljice EU-a. Što je bila još jedna potvrda da je Budimpešta ostala bez podrške članica Višegradske grupe (uz Češku, još Poljska, Slovačka i Mađarska). Poljska je okrenula leđa Orbánu jer je ostao otvoreno vezan za Rusiju i nakon agresije na Ukrajinu. No, situacija bi se mogla preokrenuti jer je i Poljska naišla na otpor EK u odobravanju sredstava iz fondova i budžeta - Varšava se nadala da će njena uloga u pomoći Ukrajini biti dovoljna za uklanjanje prepreka između ostalog jer je očekivala da će se u obzir uzeti njena otvorena vrata izbjeglica pred ratom. Za Brisel to su odvojene teme pa nije prihvatio neke kozmetičke mjere koje je provela poljska vlada. Premijer Mateusz Morawiecki je izjavio da će "razraditi formulu u kojoj će, jasnim imenovanjem razlika, poštujući osjetljivost ukrajinskih prijatelja", Poljska moći provoditi "zajedničke aktivnosti s Mađarskom u područjima gdje dijelimo vrijednosti i interese." Ne slažemo se oko Rusije i Ukrajine, ali moramo biti ujedinjeni protiv Brisela, doktrina je tih dvaju vlada. Nevolja za Orbána su izbori u Poljskoj iduće godine na kojima bi Morawiecki mogao izgubiti, a na vlast doći proevropska opcija.