Evropska Centralna banka (ECB) objavila je podizanje kamatnih stopa, koje je najviše ikada. Naime, kako su naveli u svom zvaničnom saopštenju, povećanje predstavlja korak ka tranziciji kamatnih stopa koje će osigurati blagovremeni povratak inflacije na srednjoročni cilj ECB od dva posto.
“Kamatne stope na glavne operacije refinansiranja i kamatne stope na graničnu kreditnu liniju i depozitnu liniju bit će povećane na 1,25 posto, odnosno 1,50 posto i 0,75 posto”, navodi se saopćenju.
Odluka Evropske centralne banke
Dakle, vladajuće 25-člano vijeće banke povećalo je svoje ključne kamatne stope za tri četvrtine jednog postotka za 19 zemalja koje koriste euro kao valutu. ECB obično povećava kamatne stope za četvrtinu postotka. Svoje ključne stope za tri četvrtine postotka nije povećala od pokretanja eura 1999. godine.
Predsjednica banke Christine Lagarde izjavila je da će ECB nastaviti podizati kamatne stope “tokom narednih nekoliko sastanaka jer inflacija ostaje previsoka i vjerovatno će biti iznad ciljne cifre duži period”.
Procjene stručnjaka da će zasigurno uslijediti značajno povećanje kamatnih stopa i u našoj zemlji. Ovo je za Raport potvrdio i Faruk Hadžić, ekonomski stručnjak. Kako nam je kazao, ovaj korak Evropske centralne banke mjesecima je najavljivan i nije se mogao izbjeći.
"Nije nas ovo iznenadilo, možda smo očekivala i malo veći rast, ali očito Evropska centralna banka nije smjela ići preko 0,75. I ovo je previše, ali to je nužno da bi se inflacija pokušala dovesti u red. Međutim, ono što je interesantno je da je Evropska centralna banka dugo oklijevala da podigne kamatne stope, nadala se da je inflacija privremena, ali ipak se potvrdilo da nije. Sada već možete očekivati negativni efekt po mnoge zemlje u Evropskoj uniji", kazao je Hadžić.
Dodao je kako će se na udaru prije svega naći Italija, Njemačka, Portugal, Španija.
"Najgore će proći Italija, koja je već poprilično zadužena i koja će sada još više morati plaćati za svoj dug. To će sve naravno našteti i Bosni i Hercegovini. Njemački instituti koji se bave procjenama ekonomskog rasta su prognozirali recesiju 2023. godine, pad ekonomske aktivnosti. To automatski znači da će doći do pada našeg izvoza i pad ekonomske aktivnosti u BiH u narednoj godini. Građane posebno treba da zabrine činjenica da će od januara doći do značajnijeg rasta kamatnih stopa. To se vezuje za one kredite sa varijabilnim kamatnim stopa, odnosno dogovorene, postojeće kredite. Njima će rata kredita biti znatno viša, ukoliko banke nešto ne urade po tom pitanju", istaknuo je Hadžić.
Šta to znači za BiH?
Između ostalog, Hadžić je za Raport pojasnio kako i naša zemlja ulazi u period visoke inflacije te pada ekonomske aktivnosti.
"Ulazimo u period koji smo najavili prije godinu i bit će interesantno vidjeti hoće li išta politika uraditi po tom pitanju. Dobili su mnogo dobrih i konstruktivnih prijedloga koje mogu pomoći u ovom vrlo teškom periodu koji dolazi. Definitivno dolazi recesija. Prema svim parametrima iz ove sada perspektive ono što će se desiti u Evropskoj uniji će se samo preliti u Bosnu i Hercegovinu", kazao je Hadžić.
Hadžić je i praktično pojasnio kako će se rast kamate odraziti na rate kredita.
"Recimo, ako je neko imao kamatnu stopu 2 procenta u julu, dakle pred samo povećanje kamatne stope, sada će imati 4 do 5 procenata kamatne stope. Naravno, ukoliko banka drugačije ne odluči. Dakle, to je već dobra volja banaka", zaključio je Hadžić.
