Predsjednik Kine Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin sastali su se na marginama regionalnog samita u Samarkandu u Uzbekistanu, nakon što je Rusija pretrpjela niz velikih vojnih neuspjeha u Ukrajini.
"Moj dragi stari prijatelju!" uzviknuo je Xi Jinping prilikom sastanka s Putinom dok je ovaj pohvalio "prijateljstvo između Kine i Rusije" i njihovo "strateško sveobuhvatno partnerstvo". Ipak, ruski predsjednik je priznao da Kina ima "pitanja i zabrinutosti" u vezi sa situacijom u Ukrajini.
"Vanjskopolitička saradnja Moskve i Pekinga ključna je u osiguravanju globalne i regionalne stabilnosti. Zajednički se zalažemo za stvaranje pravednog, demokratskog i multipolarnog svjetskog poretka utemeljenog na međunarodnom pravu i centralnoj ulozi UN-a", rekao je Putin u svom uvodnom obraćanju.
"Iznimno cijenimo uravnoteženo stajalište naših kineskih prijatelja po pitanju ukrajinske krize. Razumijemo i vaša pitanja i zabrinutost oko cijele situacije i tokom ovog sastanka pojasnit ću vam našu poziciju", rekao je Putin.
"Kina i Rusija održavaju učinkovitu stratešku komunikaciju. Suočena s promjenama u svijetu, vremenu i historiji, Kina je voljna sarađivati s Rusijom kako bi pokazala odgovornost velike zemlje, igrala vodeću ulogu i unijela stabilnost u turbulentni svijet", rekao je Xi Jinping.
Dvojica lidera dijele sličan pogled na svijet. I jedan i drugi zagovaraju ideju alternativnog svjetskog poretka u kojem njihove zemlje djeluju kao protuteža Zapadu, posebno SAD-u. Međutim, sve se više osjeća zabrinutosti na kineskoj strani povodom rata u Ukrajini, kako je i sam Putin priznao.
'Prvi puta u historiji kinesko-ruskih odnosa Rusija je u podređenom položaju'
"Kina je uoči susreta najavljivala da je voljna s Rusijom raditi na uspostavljanju novoga svjetskoga poretka međutim, kroz sam ovaj razgovor više se stječe dojam da se Xi Jinping i Vladimir Putin slažu oko staroga poretka i toga što u njemu nije dobro nego oko toga kako bi trebao izgledati novi poredak", komentirala je Zorana Baković, posebna izvjestiteljica ljubljanskog Dela za Aziju, za N1.
Baković ističe da se iz sureta dvojice predsjednika ne vidi bliskost o kojoj se toliko govori.
"Međutim, puno značajnije da je i sam Putin priznao da je Kina zabrinuta za situaciju u Ukrajini. Nekoliko je puta naglašeno s kineske strane da Kina želi, zajedno s Rusijom, biti odgovorna sila koja radi na miru i stabilnosti. Ovo što se u Ukrajini događa sasvim sigurno ne ide tome u prilog" kaže Baković.
Ističe da Kina bez sumnje koristi ukrajinsku krizu kao jedan od argumenata za svoju tvrdnju da zapadno koncipirani globalni poredak više ne funkcionira te da su Zapad i NATO krivi za ono što se u Ukrajini događa.
"No, Kina kroz to zapravo više govori o sebi i poručuje da se to ne smije dogoditi s Kinom jer bi posljedice bile puno teže, krvavije i daleko opasnije po cijeli svijet" kaže Baković.
Baković ističe da Kina ne krši sankcije - na koje nije ni pristala - ali ne pruža Rusiji pomoć na samom bojištu. S druge strane, očekuje od Rusije da se okrene Aziji, što se sada i događa.
"Po prvi puta u historiji kinesko-ruskih odnosa Rusija je u podređenom položaju i mora slušati Kinu. To se pokazalo jučer u Kazahstanu, kada je Xi upozorio da je upravo u Kazahstanu prije devet godina on pokrenuo Inicijativu pojasa i puta, što je kineska vizija euroazijske integracije i temelja novog globalnog poretka, a koji rat u Ukrajini bitno krši" kaže Baković.
Dodaje kako je i to bila opomena Putinu da se ono, što se u Ukrajini trenutačno događa, Kini niti najmanje ne sviđa te želi da se to čim prije završi.
'Ukoliko će se oko Tajvana i dalje razvijati kriza, ne smijemo ništa više isključiti'
Hoće li Kina u jednom trenutku početi i vojno pomagati Rusiju ovisi, smatra Baković, o tome šta će se događati oko Tajvana.
"Kini je najvažniji nacionalni, strateški i sigurnosni historijski interes dobiti Tajvan natrag pod svoju kontrolu. Ukoliko će se oko Tajvana i dalje razvijati kriza koja je paralelno u toku, a koja se ne događa samo u odnosu Kine i Amerike nego vrlo intenzivno i u odnosu između Kine i Evropske Unije, onda ne smijemo ništa više isključiti", upozorava Baković. Dodaje da su kinesko-ruske vojne vježbe, održane na Pacifiku uoči samita, demonstracija bliskosti, ali i poruka SAD-u, NATO-u te evropskim silama - pogotovo Francuskoj i Njemačkoj - da ne trebaju ići predaleko.
Podsjeća i da će centralna Azija biti tačka u kojoj će se određivati dominacija nad Azijom, ali i globalno. Na tom području, posebno u Kazahstanu i Afganistanu, kineska i ruska pozicija nisu nimalo bliske.
"Šangajska organizacija za saradnju tek mora riješiti vruća pitanja koja se sada ne spominju jer treba riješiti prioritet, ukrajinsku krizu", kaže Baković.
'Kina je sila koja će odlučiti hoće li biti Trećeg svjetskog rata'
Za tri sedmice počinje Kongres kineske Komunističke partije na kojem će Xi Jinping biti prvi lider poslije Mao Zedonga koji će tražiti treći mandat.
"Kina je u ovom trenutku u nekoj vrsti hibernacije, kako socijalne tako i ekonomske. Zatvaranja zbog pandemije silno utječu na društvenu atmosferu i na jednu vrstu ekonomskog usporavanja ili možda čak stagnacije. Kada partijski Kongres bude gotov i kada Xi dobije ono što je htio, Kina će polako početi otvarati društvo, ekonomiju, fabrike i migracije kroz cijelu zemlju. U tom trenutku bit će joj potrebna i EU kao veliki trgovinski i ekonomski partner, a i sve ostale zemlje kojima ona pomalo prijeti svojim novim konceptom i kritikama prema njihovom ponašanju" kaže Baković.
Dodaje da je jedan od razloga zašto Kina ne daje preveliku podršku Rusiji taj što Xi Jinping dobro zna da će, onoga trenutka kada ostvari svoj veliki cilj, imati potrebu za oživljavanjem ekonomije, što još uvijek nije moguće bez vrlo razvijene saradnje s dva najveća tržišta, EU i SAD-om.
Na pitanje, je li Rusija sebi, izazivanjem ukrajinske krize, dodijelila marginalniju ulogu u novom svjetskom poretku, Baković kaže da Rusija nije ispala iz igre.
"Rusija je i dalje vrlo ozbiljni troublemaker, ali ne i puno više od toga. Kina je ozbiljni pregovarač i izazivač. Kina je sila koja će odlučiti hoće li će biti Trećeg svjetskog rata ili ne. Kini rat ne ide u prilog međutim, ona je ta oko koje će se to pitanje odlučivati, ne toliko oko Rusije. Bit će zanimljivo vidjeti kako će se odnosi Kine i Rusije u toj novoj konstelaciji, dominantna Kina, a Rusija podređena, dalje razvijati" zaključuje Baković.
