Savez logoraša u Bosni i Hercegovini će 20. novembra obilježiti 30 godina od početka raspuštanja jednog od napoznatijih koncentracionih logora tokom agresije na državu Bosnu i Hercegovinu. Najbolje dokumentovanog i najranije formiranog, logora Manjača kod Banja Luke.
Godišnjici obilježavanja će se pridružiti i članice Saveza logoraša BiH. Regionalni Savez logoraša regije Banja Luka i Savez logoraša Unsko-sanskog kantona “Dr.Irfan Ljubijankić“.
Logor Manjača je formiran već 1991.
Logor Manjača je poznat po torturama kroz koje je prošlo više od 5.000 logoraša, pretežno bošnjačke i hrvatske, ali dijelom i srpske nacionalnosti. A u užem rejonu logora su pronađene i masovne grobnice.
"Logor Manjača je formiran već 1991. godine, na vojnom poligonu, radi pritvaranja stanovnika sa ratišta u susjednoj Republici Hrvatskoj. Da bi nakon toga bio namijenjen zatvaranju logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti iz opština: Sanski Most, Ključ, Prijedor, Kotor Varoš, Doboj, Mrkonjić Grad, Šipovo, Banja Luka. Dokazane su i povezanosti ovog sa drugim koncentracionim logorima širom BiH. Od Bijeljne i Batkovića, pa sve do prijedorskih logora" – navode iz Saveza logoraša u BiH.
Tokom funkcionisanja logora, broj zatočenika se menjao od par stotina do preko 3.000. Krajem augusta 1992. godine, bilo ih je oko 3.640. Logor se nalazio u vojnom objektu JNA koji je ranije korišten kao poligon za vojne vežbe. Sastojao se od poljoprivrednog zemljišta, nekoliko skladišta i šest štala, od kojih su tri korišćene za držanje zatočenika.
Krajem juna oko logora su postavljene mine. U logoru nije bilo dovoljno hrane i vode pa su neki zatočenici bili prinuđeni da jedu travu i da piju zagađenu vodu iz obližnjeg jezera. Nije bilo ni tuševa. Postojala je ambulanta u kojoj su radili zatočenici, međutim često nisu imali dovoljno lijekova ni sanitetskog materijala.
Logor je bio u funkciji sve do 1996.
Veća grupa starijih i maloljetnih logoraša iz logora Manjača puštena je 14. novembra 1992. godine. Mjesec dana kasnije logor je rasformiran, logoraši su razmijenjeni, a preostala grupa logoraša je prebačena u logor Batković kod Bijeljine. Međutim, ubrzo nakon toga, logor Manjača je ponovo formiran i nakon toga je bio u funkciji sve do 1996. godine.
Inače, pred Sudom BiH, Međunarodnim krivičnim sudom u Hagu, županijskim sudovima u Splitu i Zagrebu, te Okružnim sudom u Banjoj Luci, za dokazane ratne zločine u logoru Manjača, osuđeni su samo neki od glavnih zločinaca na ukupnu kaznu zatvora od 130 godina.
