Godišnja konferencija o klimi UN-a, poznata kao COP27, u egipatskom ljetovalištu Sharm el-Sheikhu, u nedjelju je usvojila rezoluciju kojom se predviđa stvaranje namjenskog fonda za financiranje klimatskih šteta koje su već pretrpjele "posebno ranjive zemlje".
Nakon napetih pregovora koji su trajali cijelu noć, egipatsko predsjedništvo COP27 objavilo je tekst nacrta sporazuma. Istovremeno je sazvalo plenarnu sjednicu kako bi ga proglasili konačnim, sveobuhvatnim sporazumom.
Odluka COP27 već se spominje kao historijska
Odluka COP27 već se spominje kao historijska. A usvojena je konsenzusom više od 200 zemalja na plenarnoj skupštini uz gromoglasan pljesak.
U Sporazumu se naglašava neposredna potreba za novim, dodatnim, predvidljivim i odgovarajućim financijskim resursima za pomoć zemljama u razvoju. Onima koje su posebno osjetljive na ekonomske i neekonomske učinke klimatskih promjena.
Među tim mogućim načinima financiranja izričito je stvaranje “fonda za odgovor na gubitke i štete”. Što je snažan zahtjev zemalja u razvoju, koje su se ujedinile oko ovog pitanja. Pitanje "gubitka i štete" više nego ikada je u središtu rasprava nakon razornih poplava koje su nedavno pogodile Pakistan i Nigeriju. A stavljeno je na dnevni red u zadnji čas. Nakon dugog oklijevanja bogatih zemalja i pod uvjetom da se odbaci pitanje moguće zakonske odgovornosti ili odštete.
Plaćanje naknade za štetu uzrokovanu klimatskim promjenama siromašnijim zemljama se pokazalo kao kamen spoticanja u središtu razgovora pod vodstvom UN-a.
EU prihvatila odluku uz jedan uvjet
Evropska unija je u četvrtak, uoči planiranog zatvaranja konferencije, ponudila prihvatanje fonda. Pod uvjetom da on bude rezerviran za "posebno ranjive zemlje". Čime bi se isključile zemlje u razvoju koje su doživjele snažan rast poput Kine.
EU je također željela spomenuti proširenje "baze doprinositelja", što bi omogućilo uključivanje Kine.
Prije više od deset godina zemlje, posebno one razvijene, obećale su 100 milijardi dolara godišnje zemljama u razvoju do 2020. za suočavanje s klimatskim promjenama i prilagodbu njima. Na značajnoj konferenciji o klimi u Parizu 2015., na kojoj se svijet prvi put složio oko cilja ograničavanja globalnog zatopljenja, ponovili su to obećanje i produžili rok do 2025. godine.
Modalitete provedbe odluke, a time i fonda, morat će izraditi poseban odbor za usvajanje na sljedećem COP28, krajem 2023. godine u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Također će morati odlučiti o konačnoj globalnoj deklaraciji i nastojanjima da se smanje emisije stakleničkih plinova koji uzrokuju globalno zatopljenje.
Prema izvještajima raznih medijskih dopisnika s konferencije, sporna tačka je i smanjenje ili ukidanje korištenja fosilnih goriva te cilj ograničavanja zagrijavanja atmosfere na 1.5 stepeni Celzijevih iz predindustrijskog doba, koji već je dogovoren prošle godine u Glasgowu.
