Nakon sedmica divljanja po ukrajinskim gradovima bespilotnim letjelicama iranske proizvodnje, Moskva je tiho postigla dogovor s Teheranom o početku proizvodnje stotina bespilotnih letjelica s oružjem na ruskom tlu, prema novim obavještajnim podacima u koje su imale uvid američke i druge zapadne sigurnosne agencije, piše The Washington Post.
Sporazum o bespilotnim letjelicama
Ruski i iranski dužnosnici finalizirali su dogovor tokom sastanka u Iranu početkom novembra. A dvije zemlje ubrzano prenose dizajne i ključne komponente koje bi mogle omogućiti početak proizvodnje u roku od nekoliko mjeseci, rekla su u intervjuima tri dužnosnika upoznata s tim pitanjem.
Sporazum bi, ako se u potpunosti realizira, predstavljao daljnje produbljivanje rusko-iranskog saveza. Koji je već pružio ključnu podršku za posrnulu vojnu kampanju Moskve u Ukrajini, rekli su dužnosnici. Kupnjom vlastite proizvodne trake Rusija bi mogla dramatično povećati svoje zalihe relativno jeftinih, ali vrlo razornih sistema oružja koji su posljednjih sedmica promijenili karakter ukrajinskog rata.
Rusija je rasporedila više od 400 iranskih bespilotnih letjelica protiv Ukrajine od augusta, kažu obavještajni dužnosnici. A mnoge od letjelica korištene su u napadima na civilne infrastrukturne ciljeve poput elektrana. Nakon što je bila prisiljena napustiti ukrajinski teritorij koji su njene snage zauzele početkom rata, Moskva je prešla na strategiju nemilosrdnih zračnih napada na ukrajinske gradove. Koristeći kombinaciju krstarećih projektila i samodetonirajućih bespilotnih letjelica napunjenih eksplozivom za isključivanje struje i tekuće vode za milione ljudi.
Za Moskvu bi sporazum mogao ispuniti kritičnu potrebu za precizno navođenim streljivom, kojega nema dovoljno nakon devet mjeseci borbi. Taj aranžman također nudi značajne ekonomske i političke koristi za Iran, kažu dužnosnici. Dok se Teheran nastojao prikazati kao neutralan u ukrajinskom ratu, pojava bespilotnih letjelica iranske proizvodnje iznad ukrajinskih gradova izazvala je prijetnje novim ekonomskim sankcijama iz Evrope. Iranski čelnici možda vjeruju da mogu izbjeći nove sankcije ako se dronovi fizički sastave u Rusiji, rekli su dužnosnici.
Patrušev otputovao u Teheran
Pojedinosti iransko-ruskog sporazuma finalizirane su na sastanku početkom novembra. Koji je uključivao tim pregovarača ruske odbrambene industrije koji su otputovali u Teheran kako bi razradili logistiku, prema sigurnosnim dužnosnicima dviju zemalja koji su pratili događaje. Dužnosnici su pristali razgovarati o tome pod uvjetom da se njihovi identiteti i nacionalnosti ne otkrivaju. Navodeći potrebu da se zaštite osjetljivi i tekući napori prikupljanja obavještajnih podataka.
Zasebno izaslanstvo na čelu sa sekretarom ruskog Vijeća sigurnosti Nikolajem Patruševim otputovalo je u Teheran 9. novembra kako bi razgovarali, među ostalim temama, o ekonomskim sankcijama i drugom "uplitanju Zapada" u poslove njihovih vlada, prema državnim ruskim i iranskim medijima.
Jedan od dužnosnika upućenih u tajni sporazum opisao je agresivne napore obiju zemalja da olakšaju proizvodnju bespilotnih letjelica iranskog dizajna unutar Rusije.
"Brzo se odvija od donošenja odluke do provedbe", rekao je dužnosnik. "Kreće se brzo i ima puno pare."
Više zemalja NATO-a, uključujući Sjedinjene Države, također je vidjelo obavještajne podatke. Ali vladini dužnosnici odbili su razgovarati o detaljima. Bijela kuća je odbila komentirati konkretno izvješće o saradnji Rusije i Irana.
Ali glasnogovornica Vijeća za nacionalnu sigurnost Adrienne Watson rekla je u izjavi za The Washington Post: “Iran i Rusija mogu lagati svijetu, ali ne mogu sakriti činjenice. Teheran pomaže u ubijanju ukrajinskih civila pružanjem oružja i pomaganjem Rusiji u svoje operacije. To je još jedan znak koliko su Iran i Rusija izolirani.”
“Sjedinjene Države – sa saveznicima i partnerima – koriste sva sredstva kako bi razotkrile, odvratile i suočile se s iranskim opskrbljivanjem tim streljivom i ruskom upotrebom istog protiv ukrajinskog naroda. Nastavit ćemo pružati Ukrajini ključnu sigurnosnu pomoć koja joj je potrebna da se odbrani, uključujući sisteme protuzračne odbrane”, dodao je Watson.
Iran "neutralan", a bespilotnim letjelicama donosi smrt u Ukrajini
Glasnogovornik ruske ambasade u Washingtonu uputio je novinare na Ministarstvo odbrane Ruske Federacije, koje nije odgovorilo na zahtjev za komentar.
Iranska misija UN-a u New Yorku, u odgovoru na pitanja o prijavljenom sporazumu o dijeljenju tehnologije, odbila je odgovoriti na konkretne optužbe. No glasnogovornik je priznao da su Iran i Rusija "održavali bilateralnu odbrambenu, naučnu i istraživačku saradnju, koja postoji i prije početka ukrajinskog sukoba".
Dok je Teheran javno proglasio svoju neutralnost u ratu, Iran je "dao prioritet povećanju odbrambene saradnje s drugim zemljama" u dvije godine od isteka rezolucije UN-a kojom se Iranu ograničava mogućnost prodaje oružja, rekao je Mahdi Nourian, ministar-savjetnik misije.
"Nakon navodnih tvrdnji o korištenju iranskih bespilotnih letjelica u ukrajinskom sukobu, Iran je zatražio zajednički stručni sastanak s ukrajinskim vlastima kako bi se razmotrile takve tvrdnje", rekao je Nourian. "Do sada su poduzeti značajni koraci u zajedničkom dijalogu između iranskih i ukrajinskih stručnjaka za odbranu. I nastavit će se razjašnjavati svaki nesporazum po ovom pitanju."
Ukrajinski predsjednik Volodymir Zelenskij oštro je kritizirao odluku Irana da isporuči oružje Rusiji i pozvao na nove sankcije protiv Islamske republike. "Njegovo saučesništvo u ruskom teroru mora biti kažnjeno", rekao je u televizijskom govoru 6. novembra.
Nakon što je prethodno negirao da je isporučio bespilotne letjelice ili projektile Rusiji, iranski glasnogovornik ranije ovog mjeseca priznao je da je Teheran prodao neke od svojih bespilotnih letjelica Moskvi. Ali je to učinio prije ruske invazije na Ukrajinu 24. februara. Ta tvrdnja došla je pod pitanje nakon nezavisnih ispitivanja oborenih dronova pronađenih u Ukrajini. Neki od dronova sadržavali su iranske dijelove s datumom proizvodnje februara 2022. Što dovodi u sumnju jesu li letjelice mogle biti sastavljene, otpremljene u Rusiju i raspoređene prije početka rata.
"Iran djeluje kao dizajnerski biro za veliku silu"
Iran ima dugu evidenciju opskrbljivanja oružjem proteheranskih milicijskih grupa. Kao i pomaganja ključnim saveznicima da započnu domaću proizvodnju projektila i bespilotnih letjelica koje je dizajnirao Iran. Među prošlim korisnicima su vlade i šijitske milicije u Libanonu, Jemenu i Siriji, rekao je Michael Knights, vojni i sigurnosni stručnjak za Bliski istok s Washingtonskog instituta za bliskoistočnu politiku.
"U ovom slučaju, Iran djeluje kao dizajnerski biro za veliku silu", rekao je Knights. “Iranski ekonomski dizajn i polustoljetna tajna nabava zapadne tehnologije spajaju se s industrijskim razmjerima velike sile — Rusije. To će imati koristi i za Rusiju i za Iran.”
Rusija već posjeduje niz nenaoružanih letjelica, ili UAV-ova. One se uglavnom koriste za nadzor i artiljerijsko uočavanje. Ali Moskva nije uložila u velike flote naoružanih bespilotnih letjelica kakve su američke snage rutinski koristile u vojnim kampanjama u Afganistanu i na Bliskom istoku. Nakon što je potrošila hiljade svojih precizno navođenih projektila u napadima na Ukrajinu, Rusija se sve više okreće svom iranskom partneru za napadne bespilotne letjelice koje Knights opisuje kao "val budućnosti: jeftin, brz i dovoljno dobar".
Ruske su tvornice prethodno izvršile manje preinake na nekim bespilotnim letjelicama kupljenim od Irana. Promijenivši, primjerice, nomenklaturu i shemu boja kako bi više sličile ruskom streljivu. Ali do sada nije bilo domaće proizvodnje bespilotnih letjelica koje je dizajnirao Iran na ruskom tlu.
Dužnosnici su rekli da nije jasno kakvu pomoć Teheran traži od Moskve zauzvrat. Osim novca i prednosti koje proizlaze iz ojačanog savezništva. U prošlosti je Rusija Iranu opskrbila satelit za nadzor koji mu je omogućio špijuniranje susjeda. Kao i ključne komponente za nuklearnu elektranu Bushehr. Zapadne novinske kuće izvijestile su da Iran možda traži dodatnu nuklearnu pomoć u zamjenu za pomoć u vojnoj kampanji Rusije.
Iran Rusiju snabdijeva bespilotnim letjelicama, ali šta dobija kao protuuslugu?
"Šta je 'pitaj'? Nismo sigurni", rekao je jedan od dužnosnika. “Jasno je da Rusi nude diplomatsku i ekonomsku pomoć. Također su svjesni međunarodnog pritiska na Iran i žele pomoći da se to ublaži.”
Ključno pitanje, kažu stručnjaci za oružje, može li Rusija nabaviti ili proizvesti vrste elektronike i optičkih sistema koji iranskim bespilotnim letjelicama omogućuju uspješno izvođenje preciznih napada na velikim udaljenostima. Ekonomske sankcije uvedene protiv Irana i Rusije ozbiljno su ograničile prodaju osjetljive tehnologije objema zemljama, uključujući elektroničke sisteme za navođenje.
Nezavisna analiza iranskih bespilotnih letjelica pronađenih na ukrajinskom bojištu otkrila je opseg iranskog kontinuiranog oslanjanja na strane zemlje za ključne komponente. Oktobarski izvještaj temeljeno na pregledima tri vrste iranskih bespilotnih letjelica. Mohajer-6, Shahed-131 i Shahed-136 - identificiralo je postojanje dijelova motora i elektronike koje su izradile američke, njemačke i kineske kompanije, prema Institutu za Science and International Security, neprofitnoj organizaciji sa sjedištem u Washingtonu koja je provela analizu.
Iako nije jasno kako je tačno Iran došao do dijelova, Teheran ima dugu historiju izbjegavanja međunarodnih sankcija. Sankcija koje su imale za cilj poremetiti rad na sistemima naoružanja, kao i njegovim nuklearnim postrojenjima.
Istek embarga UN-a na prodaju iranskih balističkih projektila koji se očekuje sljedeće godine mogao bi Teheranu dati dodatni poticaj kao trgovcu oružjem. Što znači da će "moći slobodno nastaviti prodavati svoje oružje Rusiji i drugima", stoji u izvještaju.
