Nedostatak potpunog identiteta, inkluzije, nepostojanje registra.
To su samo su neki problemi sa kojima se susreću "nevidljiva djeca rata, zaboravljena djeca rata". To su djeca koja su rođena tokom ratnih dešavanja '90-ih godina u Bosni i Hercegovini.
U Sarajevu su se okupili predstavnici udruženja žrtava rata i djece rođene zbog rata, nevladinih i međunarodnih organizacija, bh. vlasti i aktivisti. Oni su razgovarali na temu "Šta je pravda za djecu rođenu zbog rata?"
Zaboravljena djeca rata: Značajni koraci
Višegodišnja je borba djece rođene usljed ratnog silovanja za zakonskim i društvenim priznanjem. Ove godine, desili su se prvi značajni koraci na tom putu.
Naime, djeca rođena nakon ratnog silovanja ove godine su dobila status civilne žrtve rata u Brčko distriktu.
"Ukoliko bi naša kategorija bila institucionalno vidljiva u Federaciji BiH i Republici Srpskoj onda bismo mogli računati na to da će se izraditi specifični problemi i pomoći i zakon koji će nam osigurati priznavanje naše boli i traume što je jako važno u liječenju traume.
Naravno, uz to treba da ide i određena novčana kompenzacijao Ona donosi određenu satisfakciju žrtvama", naglasila je Ajna Jusić, predsjednica udruženja "Zaboravljena djeca rata".
Kazala je da joj je veliko zadovoljstvo da u svojoj skoro 30. godini može govoriti o potencijalnom pravnom prepoznavanju djece rođene iz čina ratnog silovanja na nivou Federacije BiH.
"Smatram da definisanje ove kategorije donosi BiH dodatni iskorak prema ispunjavanju ciljeva tranzicijske pravde.
Djeca rođena kao posljedica ratnog silovanja su istina ove države. Istina međunarodne zajednice i cijelog svijeta. Nažalost, vidimo da napori koje mi danas ovdje radimo će itekako puno pomoći onoj djeci koja će uskoro biti rođena u Ukrajini", pojasnila je Jusić.
Prisilni brakovi
Kako je kazala, ne smijemo zaboraviti da u našoj i drugim državama imamo i djecu čiji su očevi pripadali humanitarnim organizacija koje su djelovale na području BiH za vrijeme i poslije rata.
"I da tu imamo također djecu čiji su očevi bili pripadnici UN-ovih mirovnih misija. Moram naglasiti da Bosna i Hercegovina prisilni brak nije priznala kao ratni zločin.
U našem udruženju imamo djecu koja su rođena kao posljedica prisilnih brakova. Mislim da to sve zajedno treba da obuhvatimo", istakla je Jusić.
Kako je kazala, nije poznato koliko je djece rođeno kao posljedica ratnog silovanja.
"Prvo problem, prvo kršenje prava koje je BiH učinila jeste nepostojanje registra ove kategorije. To znači da smo mi potpuno nevidljiva kategorija", pojasnila je Jusić.
Na diskusiji je također predstavljena analiza "Zakonsko priznanje djece rođene zbog rata u Bosni i Hercegovini: Glasna afirmacija u kontekstu globalne šutnje", koju je u saradnji sa organizacijom TRIAL International napisao Ariq Hatibie, student Pravnog fakulteta Harvard.
Ona analizira korake koje je BiH poduzela u cilju omogućavanja prava djeci rođenoj zbog rata, poredeći ih sa međunarodnim standardima i inicijativama za zakonska rješenja u drugim državama.
Amina Hujdur, saradnica za komunikacije organizacije TRIAL International, podsjetila je na prvo zakonsko priznanje statusa djece rođene kao posljedica ratnog silovanja u Brčko distriktu ove godine.
Značajan historijski pomak
"To je bio značajan historijski pomak koji je otvorio vrata da razgovaramo i o drugim zakonskim inicijativama.
Istog mjeseca, u junu, Vlada Federacije BiH usvojila je nacrt koji je imao predviđen član koji djecu koja su rođena kao posljedica ratnog silovanja, prepoznaje kao poseban status civilne žrtve rata.
Nacrt zakona Vlade FBiH uveliko je odmakao od onoga što smo imali u Brčko distriktu, imajući u vidu da su za djecu predviđena određena prava kada je riječ o brojnim aspektima podrške.
Prije svega, govorimo o podršci za rješavanje njihovog stambenog pitanja, sticanje obrazovanja, pravne i psihološke podrške…", pojasnila je Hujdur.
Međutim, smatra da bi ovaj zakon zaista odgovorio na njihove potrebe, potrebno je da se posluša glas onih kojih se ovaj zakon tiče, a to su djeca rođena kao posljedica ratnog silovanja.
Dr. Amra Delić je specijalista neuropsihijatrije Plave poliklinike Tuzla i doktorantica istraživačke mreže Evropske unije "Djeca rođena zbog rata - prošlost, sadašnjost i budućnost".,
Ona je radila istraživanje na temu "Dugoročna iskustva i psihosocijalna dobrobit djece rođene zbog rata u BiH".
"Moj današnji zadatak je prezentirati preliminarne rezultate istraživanja i zašto bi djeca rođena zbog rata trebala konačno biti prepoznata kao vulnerabilna grupa. Problem njihove nevidljivosti je upravo to što oni ne spadaju u vulnerabilne kategorije prema postojećim legislativama", pojasnila je Delić.
Smatra da ono što je značajno za vulnerabilne grupe jeste da se dokaže da određene specifične životne prilike u kojima su rođeni i u kojima su odrastali, zahtijevaju dodatnu podršku koja kao takva zahtijeva i specifičnu zakonsku regulativu.
"Moje istraživanje je pokazalo da su djeca rođena zbog rata živjela u lošim životnim uslovima.
Živjeli u lošim životnim uslovima
"Moje istraživanje je pokazalo da su djeca rođena zbog rata živjela u lošim životnim uslovima. Tu nema neke bitnije razlike u odnosu na ostalu djecu koja su živjela u ratu u BiH.
Međutim, specifičnost je porijeklo njihovog nastanka. Odnos sa majkom, starateljima, hraniteljima. Problemi identiteta. Traganje za informacijama o biološkom porijeklu. Porijeklu oca. Neka djeca su bila odbacivana od strane majki. Bila su stigmatizirana", istakla je Delić.
U istraživanju je, između ostalog, koristila opći socio-demografski upitnik koji je obuhvatio ove specifične prilike.
"Kada je u pitanju mentalno zdravlje našli smo da je oko 12 posto djece rođene zbog rata bilo pozitivno na simptome posttraumatskog stresnog poremećaja. Ukpuon 22,2 posto imalo je simptome teške depresije. Oko 42,2 posto imalo simptome somatoformnog poremećaja.
Dakle, studija je dokazala da djeca rođena zbog rata, osim loših socio-ekonomskih prilika, imaju i povećane rizike za postzdravlje i socijalnu isključenost, samim tim što su bili stigmatizirani i diskriminirani", poručila je Delić.
Istakla je da je njihov cilj socijalna integracija, dakle, socijalno uključivanje djece.
Postoje istraživanja koja govore da je tokom rata u BiH silovano oko 50.000 žena i djevojčica. Rađene su određene statističke analize koje su pokazale da postoji mogućnost da se u BiH nalazi od 2.000 do 4.000 djece rođene kao posljedica ratnog silovanja. No, to nije zvaničan podatak.
