Borba protiv globalne pandemije Covid-19 uzrokuje neviđene nesigurnosti u lancima snabdijevanja hranom.
Prekomjerno snabdijevanje i pad potrošnje, kao i globalna recesija koja prijeti većini zemalja sveta proizvest će tržišni šok s drastičnim padom cijena hrane, zaključak je zajedničkog izvještaja Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i agencije Ujedinjenih naroda za hranu (FAO).
Također, utvrđeno je i da će tokom sljedećih 10 godina rast ponude nadmašiti rast potražnje, uzrokujući da realne cijene većine robe ostanu na istom ili čak ispod svog nivoa, prenosi Seebiz.
"Borba protiv globalne pandemije Covid-19 uzrokuje neviđene nesigurnosti u lancima snabdijevanja hranom, s potencijalnim uskim grlima na tržištu rada, industriji, poljoprivrednoj proizvodnji, preradi hrane, prometu i logistici, kao i promjenama potražnje za hranom i uslugama prehrane", ističe glavni sekretar OECD-a Angel Guria.
Rastuća svjetska populacija i dalje je glavni pokretač rasta potražnje, iako se njeni trendovi razlikuju u pojedinim zemljama. Procjenjuje se da će prosječna dostupnost hrane po glavi stanovnika do 2029. doseći oko 3.000 kalorija i 85 grama proteina dnevno.
"Očekuje se da će potrošači u zemljama sa srednjim dohotkom upotrijebiti dodatni prihod kako bi svoju prehranu s osnovnih proizvoda prebacili na onu s većom vrijednosti, odnosno zdravijom i više ekološki proizvedenom. S druge strane, u zemljama s visokim dohotkom povećat će se zabrinutost za okolinu i sve više njih će umjesto životinjskih proteina izabrati alternative", tvrde iz OECD-a, piše Agroklub.
U izvještaju navode i da će otvorena i transparentna međunarodna tržišta postati sve važnija za sigurnost hrane, posebno u zemljama koje mnogo uvoze.
"Iskustvo je pokazalo da trgovinska ograničenja nisu recept za sigurnost hrane. Potrebna nam je bolja politika, više inovacija, povećane investicije i veća integracija kako bi izgradili dinamičnu, produktivnu i otpornu poljoprivredu i prehrambeni sektor", napomenuo je direktor FAO, QU Dongyu.
Očekuje se i da će svjetska proizvodnja žitarica porasti za oko 85 posto u sljedećih deset godina, a kao glavni razlog navode veća ulaganja u tehnologiju proizvodnje i bolje prakse uzgoja.
Također, izvještaj procjenjuje i da će se do 2024. godine proizvodnja domaćih životinja povećati za 14 posto zbog poboljšanja u ishrani i ekstenzivnom načinu uzgoja. U dodatnom izvještaju naglašavaju i trajnu potrebu za ulaganjem u izgradnju infrastrukture.
Pod pretpostavkom nastavka trenutnih politika i tehnologija, predviđa se da će emisija stakleničkih gasova u poljoprivredi rasti za 0,5 posto godišnje, što ukazuje na smanjenje intenziteta ugljendioksida u poljoprivredi. Stoka će činiti 80 posto ovog globalnog povećanja.
"Pored COVID-19, trenutni izazovi uključuju invaziju skakavca u istočnoj Africi i Aziji, kontinuirano širenje afričke svinjske kuge, učestalije ekstremne klimatske događaje i trgovinske napetosti među glavnim silama. Prehrambeni će sistem također morati da se prilagodit preferencama potrošača i iskoristi digitalne inovacije u poljoprivredno-prehrambenim lancima", zaključuje Guria.
