U Južnoj Koreji je usvojen zakon kojim se odbacuje tradicionalni način računanja dobi osobe u korist međunarodnog standarda. Zbog te će promjene svim građanima s ličnih dokumenata biti skinuta godina ili dvije, piše Guardian.
Naime, u Južnoj Koreji se smatra da je tek rođena beba stara godinu dana. Uz to, svakog 1. januara dodaje se još jedna godina. Na taj je način iskazana dob i na osobnim dokumentima.
Legalna dob
Postoji i zasebni sistem zbog reguliranja vojne obveze ili računanja legalne dobi za konzumiranje alkohola i cigareta. Računa se da tek rođeno dijete ima nula godina, a jedna godina se dodaje 1. januara.
Međutim od ranih 60-ih, Južna Koreja je u medicinskim i pravnim dokumentima počela koristiti međunarodnu normu računanja dobi od nule pri rođenju i dodavanjem po jedne godine na svaki rođendan.
Zbunjujući način računanja nestat će s junom 2023. - barem na službenim dokumentima. Tada na snagu stupi zakon prema kojemu valja koristiti samo međunarodni način računanja.
‘Svrha ove promjene je smanjenje nepotrebnih socio-ekonomskih troškova jer pravni i društveni sporovi, kao i zbrka i dalje postoje zbog različitih načina izračunavanja dobi‘, rekao je Yoo Sang-bum iz vladajuće stranke Moć naroda u parlamentu.
Jeong Da-eun, 29-godišnja uredska službenica, sretna je zbog promjene i kaže da je uvijek morala dvaput razmisliti kada su je u inozemstvu pitali o godinama. ‘Sjećam se da su me stranci zbunjeno gledali jer mi je trebalo toliko vremena da im odgovorim koliko imam godina.‘
Koncept nule
‘Kome ne bi bilo drago da se pomladi godinu ili dvije?‘, dodala je.
Porijeklo korejskog sistema nije do kraja jasno. Jedna je teorija da se pri rođenju uzima u obzir vrijeme provedeno u maternici - s devet mjeseci zaokruženih na 12. Drugi to povezuju s drevnim azijskim numeričkim sistemom koji nije imao koncept nule.
Objašnjenja za dodatnu godinu dodanu 1. januara su još kompliciranija.
Neki stručnjaci ukazuju na teoriju da su stari Korejci svoju godinu rođenja smjestili unutar kineskog 60-godišnjeg kalendarskog ciklusa, ali su, u vrijeme kada nije bilo regularnih kalendara, ignorirali dan svog rođenja i jednostavno dodavali cijelu godinu na prvi dan lunarnog kalendara. Dodatna godina 1. januara postala je uobičajena jer se sve više Južnokorejaca počelo pridržavati zapadnog kalendara.
