Od početka ruske invazije punog opsega na Ukrajinu, iz Rusije su preko neovisnih medija i drugih internetskih kanala dolazile različite informacije o tome kako Rusi doživljavaju i proživljavaju novu stvarnost života zemlje koja je u ratu i koja se našla pod zapadnim sankcijama bez presedana. Svjetski mediji navode kako Rusima sve teže pada rat.
Nakon što je Kremlj vlastitim akcijama, a potom i novim okolnostima na globalnom energetskom tržištu uspio dobrim dijelom, barem za sada, ublažiti udar na rusku ekonomiju. I nakon proturatnih protesta koji su ugušeni represijom. Potom i zakonom koji kriminalizira ‘diskreditiranje‘ ruske vojske. Te tzv. širenje lažnih informacija o ‘specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini, društvena situacija se u Rusiji više-manje stabilizirala.
Rusima sve teže pada rat
Tokom ljeta, rat je bio daleko od ruskih gradova i građana. Koji su uživali u prešutnom sporazumu s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, na temelju kojeg on već dva desetljeća vlada zemljom, a koji bi otprilike glasio: Vi se ne petljajte u politiku. Pa vas vlast vas neće dirati, a zauzvrat će osigurati i kakvu-takvu ekonomsku stabilnost.
No, mnogi su zapadni i ruski neovisni analitičari upozoravali da će s približavanjem jeseni kopniti ljetni optimizam. Te će se Rusi s približavanjem zime ipak morati suočiti s novom realnošću - općedruštvenom, političkom i ekonomskom - koju je oblikovao Putinov rat protiv Ukrajine.
Do toga je, zapravo, došlo i prije početka zime. Tačnije s proglašavanjem "djelomične mobilizacije" ove jeseni. Nakon čega su, prema nekim procjenama, stotine hiljada Rusa sposobnih za služenje vojske pobjegle preko granice u zemlje u koje mogu ući bez vize. Što kada su u pitanju zapadne zemlje, nije slučaj. A sa zapinjanjem ruske vojne kampanje. Te potom ponižavajućim povlačenjima, sumnje i podijeljenost u ruskom društvu počele su rasti.
Rat, izolacija i kriza mentalnog zdravlja
Kakvo je raspoloženje među građanima u posve promijenjenim okolnostima, prije nekoliko je dana pokazala i - doduše službeno neprovjeren snimak. Snimak koji se pojavio na društvenim medijima, a na kojoj se vidi kako jedan građanin negdje u Rusiji iz autobusa izvlači. I izbacuje van stariju ženu, navodno zato što je kritizirala rat u Ukrajini.
Neovisni ruski The Moscow Times sada donosi izvještaj o tome kako izgleda život Rusa u ovom trenutku s obzirom na događanja u Ukrajini, međunarodnu izolaciju i slično. Što sve, kako navodi medij, uzrokuje ‘krizu‘ mentalnog zdravlja ruskih građana. Koja je zapravo krenula ubrzo nakon početka invazije. Jedan od ruskih građana koji pati od takvih tegoba je Boris. Koji je prvi put u životu, navodi The Moscow Times, antidepresive počeo uzimati krajem februara. Nedugo nakon što su ruski tenkovi prešli granicu s Ukrajinom.
Ovaj 33-godišnji glavni inženjer u jednoj moskovskoj građevinskoj kompaniji prevladao je veliku krizu mentalnog zdravlja tokom pandemije covida-19 bez odlaska doktoru ili uzimanja tableta. No, ovaj put je otkrio da se ne može s novonastalom situacijom sam nositi. "Čim je počeo rat, shvatio sam da će moja porodica morati emigrirati i da ćemo se suočiti s mnogim teškoćama", rekao je Boris. Koji je želio ostati anoniman kako bi mogao slobodno govoriti. "Da sam sve pokušao sve riješiti ne pazeći na sebe, loše bi završilo", dodaje.
Enorman rast potrošnje antidepresiva
Rat u Ukrajini i "djelomična mobilizacija" pogoršali su nadolazeću krizu mentalnog zdravlja. Prema riječima stručnjaka za mentalno zdravlje, pacijenata i drugim stručnjacima koji su govorili za The Moscow Times. Istovremeno, Rusija se suočila s raširenom nestašicom lijekova uzrokovanom ratom. Zbog čega su ljudi bili prisiljeni posegnuti za krajnjim mjerama. Kako bi nabavili lijekove koji su im potrebni. Iako službenih podataka o trenutnim stopama depresije nema. Istraživanje koje je provelo moskovski Univerzitet Sečenov ranije ove godine, pokazalo je da se svaki treći Rus osjećao depresivno ili tjeskobno. Otprilike na istoj razini kao 2020. godine, na vrhuncu pandemije.
Osim toga, ruski su građani kupili 50 posto više antidepresiva u prvih devet mjeseci ove godine u usporedbi s istim periodom 2021. Prema podacima agencije za digitalno praćenje podataka, koje je ranije ove godine objavila državna novinska agencija TASS.
"Za neke osobe mobilizacija je bila takav šok da je značajno promijenila njihovo stanje svijesti. Mnogi su iskusili jake osjećaje straha uz osjećaje nestvarnosti onoga što se događa", kaže klinička psihologinja Galina Lajševa. Iako takve akutne reakcije ne traju dugo, Lajševa ističe da ih često zamjenjuju dugotrajna stanja. Uključujući hroničnu anksioznost i depresiju.
Protiv rata su svi
Marketinška stručnjakinja Polina (35), koja je također tražila da ostane anonimna kako bi mogla govoriti o temi svojeg mentalnog zdravlja, rekla je kako je potražila liječničku pomoć u oktobru. Te joj je prepisan lijek Cipralex u kombinaciji sa Xanaxom, kako bi joj pomogli u upravljanju tjeskobom i napadima panike. "Moj ‘društveni balon‘ prilično je homogen. Svi su protiv rata i svi su prestravljeni", kaže Polina. Dodajući kako poznaje mnoge druge koji su tokom ove godine počeli uzimati antidepresive. Te kako Rusima sve teže pada rat.
Osjećaj života u stanju neizvjesnosti jedan je od najčešćih problema zbog kojih Rusi traže pomoć terapeuta. Prema riječima psihologa i organizacija koje se bave skrbi za mentalno zdravlje, a koje je prošlog mjeseca citirao ruski medij RBC. Često se čini da skokovi u stopama depresije koreliraju s dramatičnim događajima tokom sukoba. Primjerice, Rusi su potrošili četiri puta više sredstava nego inače na antidepresive neposredno nakon invazije u februaru. Potražnja za uslugama psihološke pomoći naglo je, navodi The Moscow Times, porasla nakon objave "djelomične mobilizacije" u septembru.
Lajševa kaže da su tipični problemi visoka razina tjeskobe, loše raspoloženje, poremećaj sna, apatija i poteškoće s koncentracijom. Kao i smanjena fizička i društvena aktivnost.
Prije pokretanja rata, dugogodišnji nedostatak javnog finansiranja usluga mentalnog zdravlja i šira društvena stigma značili su da mnogi Rusi, posebno izvan Moskve i St. Petersburga, nisu tražili pomoć za rješavanje problema poput ovih. Međutim, istovremeno dok su stope depresije porasle, mnogim građanima je sve teže nabaviti lijekove koji su im potrebni. Nestašice su uzrokovane ratom poremećenim opskrbnim lancem. I logističkim problemima, međunarodnim sankcijama i odlaskom velikih zapadnih farmaceutskih kompanija s ruskog tržišta.
Nestašica lijekova
Isporuke antidepresiva Zoloft (Sertraline) Rusiji obustavljene su u oktobru. Lokalni ogranak multinacionalne kompanije Pfizer tvrdi da je do obustave došlo zbog "tehničkih problema". Ruske vlasti, pak, navode da je razlog tome prevelika potražnja. Druge popularne antidepresive - uključujući Anafranil (klomipramin), Velaxin (Venlafaxine) i Ixel (Milnacipran), također je bilo teško pronaći.
"Tri moja lijeka su nestala (iz apoteka) u svim regijama Rusije. Anafranil, Ixel i neuroleptik Quentiax", kaže 42-godišnja Jevgenija. Poduzetnica iz Moskve, koja je također zatražila anonimnost. Ona je te lijekove uzimala zadnjih 11 godina.
Očajnički pokušavajući osigurati pristup lijekovima koji su joj bili potrebni. Ona je putem kanala za razmjenu poruka na Telegramu pronašla muškarca koji je imao zajamčenu zalihu Anafranila. I koji je bio spreman preprodati lijek. Međutim, jednom prilikom Jevgenija nije bila na mreži dva dana. I muškarac je prodao novu seriju Anafranila drugoj osobi. "Bacila sam mu se pred noge (naravno, u virtualnom smislu). Napokon mi je dao dva blister pakiranja. Nije bilo dovoljno. Morala sam smanjiti svoju dnevnu dozu. I zbog toga se nisam osjećala dobro", rekla je.
Borbe u Ukrajini
Druga je mogućnost nabavljanje antidepresiva iz inozemstva. Posebno iz Turske, Gruzije, Kazahstana i Armenije. Gdje se mogu kupiti bez recepta i često su mnogo jeftiniji. "Troje različitih ljudi donijelo mi je Anafranil SR (iz inozemstva) u proteklih nekoliko mjeseci", kaže novinarka Darija Šipačeva. Koja živi u Moskvi i pati od kliničke depresije. Nedavno je, navodi, uspjela pronaći šest pakiranja Anafranila SR u jednoj moskovskoj apoteci, iako će joj to potrajati samo mjesec dana. "Ne znam šta ću tada. Cijelo vrijeme živim u limbu", rekla je Šipačeva za The Moscow Times.
Malo ko očekuje da će stope depresije pasti sve dok borbe u Ukrajini traju. Dok bi još jedan krug mobilizacije mogao još više pogoršati mentalno zdravlje nacije. Boris, inženjer s početka teksta, napustio je Rusiju u septembru. Nedugo nakon početka mobilizacije. Između ostalog, uspio je sa sobom ponijeti i šestomjesečnu zalihu antidepresiva Fevarin (Fluvoxamine) u svoj novi dom u Dušanbeu, glavnom gradu Tadžikistana. "I ja bih volio započeti s terapijom", zaključio je.
