Sabire Plaku ostaje bez daha kad se penje na brijeg na kojemu se nalazi posljednji netaknuti kip bivšega albanskog komunističkog diktatora Envera Hoxhe.
Kip ga prikazuje kao ratnika
Svakoga jutra ta 85-godišnjakinja provjerava je li neko dirao kip Hoxhe koji ga prikazuje kao ratnika, piše Jutarnji list.
On je željeznom rukom vladao Albanijom 45 godina, sve do smrti 1985. Progonio je i pogubio hiljade ljudi. Kad je komunistički režim pao šest godina nakon njegove smrti, deseci Hoxhinih spomenika nisu preživjeli gnjev zlostavljanih Albanaca.
U selu u srednjoj Albaniji, više od dva metra visok kip ostao je netaknut i skriven, zahvaljujući Plaku i njezinoj obitelji koja čuva "junaka" nacije.
Labinot Mal ima važnu ulogu u albanskoj historiji, Hoxha je ondje u kamenoj kući smjestio stožer Narodnooslobodilačke vojske u junu 1943., u jeku borbi s italijanskim fašistima i njemačkim nacistima. Osvajači su istjerani iz Albanije, a komunistički režim kuću je poslije rata pretvorio u vojni muzej.
Danas je očajnom stanju, vlaga se cijedi sa zidova, a krov je na rubu urušavanja. Svi su od muzeja digli ruke, osim Plaku i njezine obitelji. Svakoga dana ona se sopćući penje na brdo, do stuba koje vode do kuće.
Nevidljiv, ali prisutan
Hohxa od bronce skriven je pod sijenom u prizemlju.
"Nevidljiv je, ali prisutan", kaže Plaku, toliko krhka da je jedva otvara vrata sa željeznim zasunom.
"Čuvam ga otkako je pao režim", kaže, misleći na događaje u aprilu 1991.
Tada su deseci ljudi konopcima povukli Hohxin spomenik i oborili ga s kamenog pijedestala tik do muzeja. Muzej je opljačkan.
“Da bismo kip zaštitili od žrtava Hohxinog režima, ali i od trgovaca metalom, skrili smo ga pod sijenom”, rekla je Plaku.
Nepovjerljiva je i ne vjeruje strancima koji dođu u selo do kojega se stiže lošom planinskom cestom iz Elbasana, grada udaljenog tridesetak kilometara. Briga o spomeniku, međutim, sve joj je teža.
"Radimo što možemo, snaga nas napušta", uzdiše. "Vlasti moraju naći rješenje", dodaje njena kćerka, 60-godišnja Fatush Balla.
Selo je o tom pitanju podijeljeno.
Sheqet Burraj je među onima koji misle da muzej treba obnoviti, a statua se iz skrovišta vratiti na otvoreno.
"To ne bi bilo u čast diktatoru", kaže Burraj, "već bi Albancima pomoglo da shvate svoju prošlost i privuku posjetitelje".
