Neizvjesnost se nadvila nad evropskom privredom ove godine jer je ruska agresija na Ukrajinu uzela svoj danak. I to u jeku napora da se kontinent oporavi od posljedica pandemije koronavirusa.
Agresija na Ukrajinu počela je 24. februara i u njoj je do sada stradalo 17.595 civila, uključujući 6.826 poginulih. Podaci su to Ujedinjenih nacija koje upozoravaju da su ratom u Ukrajini ugroženi životi desetina miliona ljudi.
Zbog rata u Ukrajini Evropa je suočena s brojnim ekonomskim problemima, uključujući nagli porast cijena energije, krizu opskrbe hranom i inflaciju.
Odražavajući ovu turbulenciju, najveće svjetske financijske institucije, uključujući Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetsku banku, često su morale revidirati svoje projekcije za godinu i one koje dolaze.
U januaru je Svjetska banka očekivala rast globalne ekonomije od oko 4,1 posto, sa sličnim projekcijama za Evropsku uniju (EU). Međutim, potom je smanjila svoju prognozu rasta na 2,9 posto.
Predviđa se da će globalni rast dosegnuti 2,7 posto u 2023. godini, što je najslabiji profil rasta od 2001. godine, isključujući globalnu financijsku krizu i akutnu fazu pandemije COVID-19, navodi MMF u svom izvješću pod nazivom “Borba protiv krize troškova života“.
“Ukratko, najgore tek dolazi, a za mnoge ljude 2023. godina će se činiti kao recesija“, navedeno je u izvještaju.
Svijet je zaboravio osnove ekonomije
Dijeleći svoje poglede na Development Podcastu, glavni ekonomist Svjetske banke Indermit Gill rekao je da su posljednje dvije godine postale studija slučaja kako je svijet zaboravio osnove ekonomije.
“Mislim da je to bilo zbog straha, bilo je to zbog bolesti, bilo je to zbog rata, ali bilo je i zbog nestrpljenja i nadam se da 2023. neće biti dio ove studije slučaja“, rekao je Gill .
Ističući da su razvoji u SAD-u, EU-u i Kini imali direktan utjecaj na čitav svijet budući da čine više od 60 posto globalne ekonomije, Gill je rekao da su trenutna previranja proizašla iz složenih učinaka različitih politika i događaja tokom protekle godine.
“Imali ste invaziju na Ukrajinu, a to je gurnulo Evropu u energetsku krizu. Drugo je da je Kina odlučila ubiti COVID-19, koji je virus koji mutira, što je vrlo teško učiniti. A treći je bio da je SAD odlučio ubiti inflaciju. To je bilo nakon što ju je godinama hranio lakom zaradom i velikom državnom potrošnjom. Kao rezultat toga, odjednom ste imali ova tri velika šoka… svi su se u biti dogodili 2022. Dakle, nije samo kriza u Ukrajini, iako je to veliki dio toga, nego ste također imali ove druge dvije stvari koje se događaju u isto vrijeme“, objasnio je Gill.
Zima 2023. vjerojatno će biti još gora za Evropu
Cijene plina u Evropi porasle su više od četiri puta od 2021. godine, pri čemu je Rusija ograničila opskrbu na manje od 20 posto njihovih razina iz 2021., što je rezultiralo nestašicom energije.
Nedavno je potpredsjednik ruske vlade Alexander Novak rekao da će Moskva smanjiti izvoz plina za oko četvrtinu do kraja 2022. To je naznačilo da će Evropu čekati više poteškoća u nadolazećoj godini.
“Zima 2022. godine bit će izazovna za Evropu, ali zima 2023. vjerovatno će biti još gora. Fiskalne vlasti u regiji trebaju planirati i koordinirati poteze u skladu s tim“, navodi MMF.
Globalne cijene hrane, s druge strane, kako je UN FAO indeks cijena hrane blago pao na 135,7 u novembru sa 135,9 u oktobru. Daleko ispod rekorda od 159,7 u martu i iznad predratnih razina.
S monetarne strane, nacionalne centralne banke odgovorile su na rastuću inflaciju daljnjim pooštravanjem. Pri čemu su kamatne stope dosegle 4,5 posto u SAD-u, 2,5 posto u eurozoni i 3,5 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ubrzavajući zabrinutost zbog recesije.
Evropska centralna banka (ECB) nedavno je saopćila da će se ekonomija eurozone smanjiti u sadašnjem i sljedećem tromjesečju. Zbog energetske krize, globalnih neizvjesnosti i strogih uvjeta finansiranja.
ECB je očekivao rast ekonomije od 3,4 posto 2022., 0,5 posto 2023., 1,9 posto 2024. i 1,8 posto 2025. godine.
Bruto domaći proizvod eurozone porastao je 2,3 posto u trećem tromjesečju na godišnjoj razini, prema statističkom tijelu EU-a.
Godišnja inflacija u eurozoni ostala je dvoznamenkasta na deset posto u novembru.
U međuvremenu, EU je predstavio svoj deveti paket sankcija protiv Rusije, usmjeren na njezinu ekonomiju i pojedince.
'Bolne posljedice antiruske politike EU će rasti'
Nove mjere stavljaju na crnu listu gotovo 200 pojedinaca i entiteta, nameću ograničenja za tri ruske banke, nekoliko ograničenja izvoza i uključuju zabrane za četiri ruska medija.
Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova rekla je da će paket sankcija samo pogoršati probleme bloka.
Zakharova je rekla da su prethodni paketi sankcija doveli do energetske krize i visoke inflacije u Evropi. Gurajući evropske kompanije da naprave planove za preseljenje proizvodnih pogona i stavljajući kontinent u opasnost od deindustrijalizacije.
“Bolne posljedice antiruske politike EU će rasti, a SAD će u tome pomoći, djelujući kao glavni dobitnik sigurnosne krize na evropskom kontinentu i prekida trgovinskih i ekonomskih veza između EU i Rusija“, rekla je Zakharova.
