Nakon 30. godine savjetuje se redovito mjeriti krvni pritisak kod kuće, iako bi to trebala biti i obavezna praksa kod posjeta ljekaru. Naime, mjerenjima kroz određeno vrijeme može se dobiti srednja vrijednost i tako utvrditi mogući rizik od raznih bolesti.
U starijoj dobi krvni je pritisak obično nešto viši nego u mladosti i srednjim godinama jer se elastičnost krvnih žila smanjuje, čime se smanjuje i njihova prilagodba promjenama krvnog pritiska.
Zato su normalne vrijednosti kod starijih osoba iznad normalnih vrijednosti osoba srednjih godina. To ne znači da je visoki krvni pritisak u starosti bezopasan. Ni kod starijih osoba krvni pritisak ne smije biti previsok.
Krvni pritisak je pritisak koji je prisutan u krvnim žilama. Njegova je uloga održavanje cirkulacije krvi u tijelu, čime se osigurava opskrba tkiva kisikom u organizmu te odvodnja štetnih tvari van organizma. Promjene krvnog pritiska ovise o stanju organizma, prehrani, aktivnosti, stresu, porocima i količini sna, a variranje pritiska tokom dana je uobičajeno.
Mjerenje
Vrijednosti krvnog pritiska dobivaju se mjeračima, a postoje mehanički kao što su živin tlakomjer (najstarija vrsta) i tlakomjer na pero (aneroidni tlakomjer, kompliciranog mehanizma) te digitalni tlakomjeri (jednostavni za korištenje, najčešći u upotrebi). Uglavnom se mjeri na nadlaktici ili ručnom zglobu.
Tlakomjer
Obično se krvni tlak mjeri u mmHg (milimetrima žive) i sastoji se od dvije vrijednosti:
- sistoličke (prva vrijednost) – najviši krvni pritisak koji nastaje kad se otkucajem srca (60 – 70 puta u minuti) krv ubacuje u arterijski sistem,
- dijastoličke (druga vrijednost) – niži krvni pritisak između dva otkucaja srca, kad se srca odmara i puni krvlju.
Kako pravilno izmjeriti
Kako bi se dobile prave vrijednosti krvnog pritiska, prije i tokom mjerenja mora se obratiti pažnja na sljedeće:
- ne uzimati kofein, alkohol ili duhanske proizvode barem pola sata prije mjerenja krvnog pritiska,
- obaviti stolicu ili mokrenje,
- odmoriti 3 – 5 minuta,
- sjesti u udoban položaj s leđima prislonjenima na naslon,
- postaviti ruku na sto u nivou srca,
- mirovati za vrijeme mjerenja,
- širina remena tlakomjera mora odgovarati 2/3 dužine od lakta do ramena, a njena dužina mora biti dovoljna da obujmi 80 % nadlaktice, u protivnom mogu ispasti lažno visoke ili niske vrijednosti.
Variranje krvnog tlaka
Krvni pritisak reguliraju mreža živaca i hormoni. Fluktuacija (mijenjanje) vrijednosti uobičajena je i normalna pojava, a javlja se usljed:
- tjelesnog napora,
- emocionalnog uzbuđenja,
- konzumiranja kafe,
- pretjeranog unosa soli u organizam,
- poroka (pušenje, alkohol, droga itd.),
- nedovoljno sna,
- prehrane bogate šećerima ili masnoćama (o povezanosti možete više pročitati ovdje),
- prebrzog unošenja veće količine hrane u organizam.
Previše kafe
Savjetuje se nakon 30. godine redovno mjeriti krvni pritisak kod kuće, iako bi to trebala biti i obavezna praksa kod posjeta ljekaru jer se mjerenjima kroz određeno vrijeme može dobiti srednja vrijednost i tako utvrditi mogući rizik.
Ako su promjene krvnog pritiska, posebno naviše, stalno prisutne, potrebno je obratiti se ljekaru jer visoke vrijednosti mogu upućivati na ozbiljne bolesti koje vode k srčanom ili moždanom udaru.
Po godinama
Ako mislite da je normalan krvni pritisak 120/80 mmHg, u velikoj ste zabludi. Navedene su vrijednosti postale vremenom općeprihvaćene pa se granične vrijednosti kreću otprilike ovako:
KATEGORIJE SISTOLIČKI (mmHg) DIJASTOLIČKI (mmHg)
Optimalni < 120 < 80
Normalni 120 – 129 80 – 84
Normalni visoki 130 – 139 85 – 89
- mala hipertenzije 140 – 159 90 – 99
- srednja hipertenzije 160 – 179 100 – 109
- velika hipertenzije > 180 > 110
Izolirana sistolička hipertenzija > 140 < 90
Tablica pokazuje je li vrijednost previsoka ili unutar granica. Pokazalo se da se vrijednosti krvnog pritiska mogu mijenjati u kratkom roku.
Ipak, postoje srednje normalne vrijednosti krvnog pritiska za različite dobne grupe:
U starijoj dobi krvni pritisak je obično nešto viši nego u mladosti i srednjim godinama jer se elastičnost krvnih žila smanjuje čime se smanjuje njihova prilagodba promjenama krvnog pritiska. Stoga su normalne vrijednosti kod starijih osoba iznad normalnih vrijednosti osoba srednjih godina. To ne znači da je visoki pritisak u starosti bezopasan. Ni kod starijih osoba on smije biti previsok.
Normalan krvni pritisak kod odraslih – utjecaj bolesti
Podjela se ne smije uzimati “zdravo za gotovo”. Naprotiv, hipertenzija se može smatrati normalnim krvnim pritiskom kod pacijenata koji imaju povećan rizik za kardiovaskularne bolesti (dijabetes, poremećaji metabolizma lipida itd.) i zahtijevaju terapiju.
Nasuprot tome, upoređivanje izmjerenih vrijednosti krvnog pritiska s tablicom je prihvatljivo kod niskorizičnih osoba pa su u tom slučaju za manju regulaciju krvnog pritiska dovoljne redovne kontrole i promjena načina života (više vježbanja, zdrava prehrana, manje stresa).
Visoki pritisak
Visoki krvni pritisak (hipertenzija) je opasniji od niskog krvnog pritiska jer uzastopno povišene vrijednosti mogu dovesti do trajnog oštećenja krvnih žila. Zato je važno pravovremeno postaviti dijagnozu i započeti s liječenjem.
Niski pritisak
Za razliku od hipertenzije, niski krvni pritisak (hipotenziju) je lakše uočiti. Karakteristični simptomi su: umor, slabost, vrtoglavice, nesvjestica, itd. Snižene vrijednosti obično ne predstavljaju zdravstveni rizik, a liječenje je rijetko potrebno, osim ako je hipotenzija znak slabljenja srca (zatajenje srca).
Normalan pritisak
Donosimo nekoliko savjeta za održavanje normalnog krvnog pritiska:
- Pravilna i uravnotežena prehrana – konzumirajte puno voća i povrća, orašastih proizvoda i ribe. Izbjegavajte procesuiranu i masnu hrane, kao i velike količine crvenog mesa.
- Smanjite unos šećera i soli.
- Vježbajte redovno.
- Smanjite nivo stresa,
- Smanjite unos alkohola.
- Prestanite pušiti.
