Jedna od najistaknutijih iranskih aktivistkinja, koja se trenutačno nalazi u zatvoru, opisala je kako se od zatvorenika priznanja iznuđuju prisilom, piše BBC. Sepideh Qolian služi petogodišnju kaznu nakon što je 2018. osuđena za zločin ‘protiv nacionalne sigurnosti‘ jer je podržavala protest. U pismu poslanom iz zatvora Evin, Sepideh opisuje brutalnosti iz zatvora i torturu zatvorenika i pritvorenika prilikom ispitivanja. Njihova silom iznuđena priznanja potom se emitiraju na državnoj televiziji.
Aludirajući na trenutne antivladine demonstracije koji su zahvatili zemlju, Sepideh piše: ‘Dok izdržavam četvrtu godinu kazne, napokon mogu čuti korake oslobođenja koji odjekuju Iranom. Odjeci protetsa ‘Žena, život, sloboda‘ mogu se čuti čak i kroz debele zidove zatvora Evin.‘
Mučenja i ispitivanja
Sepideh Qolian u zatvoru studira pravo. U pismu opisuje kako je ‘kulturno‘ krilo Evina - u kojem polaže ispite - pretvoreno u prostor za ‘mučenje i ispitivanje‘. Kaže kako je svjedočila ispitivanjima nekoliko mladih pritvorenika.
‘Prostorija u kojoj sam polagala ispite sada je ispunjena mladićima i djevojkama koje ondje muče i čije krikove možemo čuti‘, napisala je.
Qolian također opisuje scenu kojoj je svjedočila 28. decembra 2022. kad je odvedena u spomenuto krilo zatvora na polaganje ispita.
‘Bilo je jako hladno i padao je snijeg. U blizini izlaznih vrata zgrade jedan mladić s povezom na očima i samo u sivoj majici kratkih rukava sjedio je ispred ispitivača. Tresao se i molio:
‘Kunem se Bogom, nikoga nisam tukao.‘ Tjerali su ga da prizna. Dok sam prolazila pored njega, povikala sam: ‘Ne priznaj ništa!‘ i ‘Smrt tiranima!‘
Dosad je ubijeno 519 demonstranata - od kojih su 69 bila praktički djeca - a 19.300 ih je uhapšeno, izvijestila je medijska agencija za ljudska prava Human Rights Activists‘ News Agency (HRANA). hiljade demonstranata su zatvorene.
Smrtna kazna
Mnogima od uhapšenih prijeti smrtna kazna. Četvero ih je obješeno nakon što su njihova priznanja objavljena na televiziji.
Aktivisti za ljudska prava i advokati kažu kako se suđenja odvijaju bez advokata pritvorenika te da se redovno koriste mučenja. Vlasti opovrgavaju te tvrdnje.
Od početka masovnih protesta u septembru prošle godine, emitirani su deseci priznanja silom iznuđenih od demonstranata.
U svom pismu Sepideh Qolian se prisjeća svojeg vlastitog ispitivanja i iznuđenog priznanja 2018. godine, nakon što je uhapšena jer je podržavala štrajk radnika u tvornici šećera u provinciji Khuzestan.
Qolian opisuje kako ju je ispitivala žena za koju se nadala da će biti blaža od muških ispitivača i da ju ‘barem neće seksualno zlostavljati‘.
No njezine su nade bile kratkog vijeka - ispitivačica ju je ‘udarila i povikala: ‘Ti komunistička kurvo, s kime si spavala?‘‘
U decembru prošle godine, Nargess Mohammadi, aktivistkinja za ljudska prava osuđena na 34 godine zatvora, detaljno je opisala kako su žene, uhićene na nedavnim prosvjedima, bile i seksualno zlostavljane u zatvoru.
Qolian kaže da je ispitivačica maknula povez s njenih očiju kako bi ova u kameru opisala svoj navodni seksualni odnos. Qolian je odbila sarađivati.
Opisala je i kako je nakon nekoliko sati ispitivanja molila da ju puste na toalet. Kad su je napokon odveli do toaleta, ispitivačica ju je gurnula unutra i zaključala vrata.
Qolian je kazala kako se toalet u kojem je bila zaključana nalazio u sobi za ispitivanje te je mogla čuti kako muče i bičuju nekog muškarca.
Prepoznala ispitivačicu
‘Zvuci mučenja mogli su se čuti satima, možda i čitav dan. Izgubila sam pojam o vremenu‘, napisala je.
Nakon što su je pustili iz toaleta, i nakon tri dana neprekidna ispitivanja tokom kojega nije niti malo spavala, odveli su je u sobu opremljenu kamerama.
‘Dali su mi tekst, a ja, onako polusvjesna, pročitala sam ga u kameru‘, kazala je. Temeljem tog priznanja osuđena je na pet godina zatvora. Qolian je 2019. bila u zatvoru Qarchak i ondje je prepoznala svoju ispitivačicu dok je na TV-u gledala još jedno iznuđeno priznanje.
U javnom je pismu identificirala svoju ispitivačicu kao Ameneh Sadat Zabihpour, ispitivačicu i novinarku povezanu s Islamskom revolucionarnom gardom.
U novembru 2022. američko je Ministarstvo finansija sankcioniralo Zabihpour zbog njene uloge u iznuđivanju priznanja od osoba s dvojnim državljanstvom i drugih zatvorenika. Zabihpour je potom tužila Sepideh Qolian, a ova je nakon toga dobila dodatnih osam mjeseci zatvora.
Svoje pismo Qolian završava nazivajući proteste ‘revolucijom‘.
‘Zvuci koje danas čujemo na ulicama Marivana, Izeha, Rashta, Sistana, Balouchestana i širom Irana, glasniji su od zvukova koji dopiru iz soba za ispitivanje. To je zvuk revolucije, istinski zvuk žena, života i slobode‘, napisala je.
