Stres je vrlo opasan za zdravlje. Prvi odgovor organizma na stres je aktiviranje autonomnog nervnog sistema. Hipotalamus šalje poruku da se počnu oslobađati kortizol i adrenalin. Ti hormoni povećavaju otkucaje srca, što je znak da se organizam pripremio za borbu ili bijeg od opasnosti, kaže dr. Jessica Wright, vlasnica i voditeljica firme Rejuvenate Med Sp.
Da bismo razumjeli kako stres utječe na organizam, vrlo je važno shvatiti što je kortizol i kako on utječe na organizam, kaže.
„Kortizol je ugrađeno antiupalno sredstvo. Zvuči savršeno, zar ne? No, u ovom slučaju vrijedi ona da predobro zvuči da bi zaista bilo tako. Naime, kortizol djeluje tako da prigušuje imunološki sistem. Previše kortizola može ostaviti imunološki sistem ranjivim na patogene. A hronični stres koji vodi do niskog kortizola može dovesti do hronične iscrpljenosti i umora te niza zdravstvenih problema“, dodala je.
Evo koje se sve posljedice stresa mogu javiti, osim osjećaja panike i nelagode:
Suhe oči
Prema riječima dr. Leigha Plowmana, optometrista i utemeljitelja 'Dry Dry Eye Directory' jedna je korejska studija otkrila je da se povećani stres može povezati s bolesti suhog oka. Kaže kako to može biti povezano s povećanom svijesti o boli, pojačanom sistemskom upalom u tijelu zbog stresa ili depresije, što sve može povećati rizik od suhih očiju.
„Ljudi koji slabije spavaju imaju veći rizik od suhih očiju. Manjak spavanja može umanjiti kvalitet suza. Stres može prekinuti normalnu frekvenciju i kvalitetu treptaja, što dovodi do povećanog isparavanja i lošijeg kvaliteta suza“, dodaje.
Bolesti srca
„Stres može izravno povećati otkucaje srca i protok krvi te uzrokovati oslobađanje kolesterola i triglicerida u krvotok“, upozorava dr. Chris Norris, ovlašteni fizioterapeut te neurolog s certifikatom iz medicine spavanja.
Dodaje kako stres može biti povezan s pušenjem ili pretilošću, što neizravno povećava rizike za srce. I emocionalni stres može biti pokretač ozbiljnih srčanih problema, uključujući srčani udar, prenosi portal Your Tango.
Poremećaji spavanja
Stres dovodi do stalno povišenog nivoa kortizola ili do kontinuirano potisnutog nivoa tog hormona, kaže dr. Bonnie Gasquet, medicinska direktorica Wellness Jar Medical Spa.
„Prirodni tok života je da se, kad idemo spavati, kortizol snižava, a melatonin podiže, kako bi se pospješio san. Kad je taj ritam poremećen, to može dovesti do problema u spavanju“, objasnila je.
Astma
Stres može pogoršati simptome astme, među kojima su nedostatak daha, kašalj i piskanje. Također, stres pokreće imunološki sistem i pogoršava oslobađanje određenih hormona, što može povećati rizik od upale pluća i napada astme, kaže dr. Norris.
Gubitak kose
Ako ste ikad pomislili da ćete oćelaviti od živciranja, možda i niste bili na krivom putu. Dermatologinja dr. Michelle Henry kaže kako se nerijetko oko tri mjeseca nakon stresnog događaja može promijeniti pojačano opadanje kose. Naravno, treba provjeriti ima li drugih potencijalnih uzroka, no sve je više pacijenata kod kojih je to povezano baš sa stresom.
Nečistoće na koži
Kortizol utječe na uljne žlijezde, pa se može poremetiti ravnoteža rada uljnih žlijezda na koži, kaže Caleb Backe iz wellness firme Maple Holistic .
Bolesti desni
Stres može pogoršati parodontozu. Rijetko se govori o tome, no usta su vrata tijela i bakterije koje se nalaze u ustima imaju odličnu priliku za putovanje po cijelom tijelu i aktiviranje upala, kaže Elliot Reimers, certificirani trener prehrane u Rave Reviews.
„Upala je pretjeran imunološki odgovor organizma koji vodi do oštećenja tkiva desni i kostiju oko zuba“, pojašnjava.
Pretilost
Hronični stres dovodi do toga da se tješimo hranom, što često uključuje prejedanje namirnicama koje sadrže masnoće, šećer i kalorije. A to može dovesti do debljanja.
„Kronični stres povećava oslobađanje hormona stresa zvanog kortizol, a čini se da to povećava količinu masti koja se taloži u trbuhu, kaže dr. Norris.
Teško je poništiti mentalnu povezanost između jela i ugode, no ako si pokušate ugoditi zdravim povrćem i cjelovitim žitaricama, to je uvijek bolji potez od toga da utjehu tražite u sladoledu i čipsu.
Dijabetes
Stres potencijalno pridonosi hroničnoj hiperglikemiji kod dijabetesa. Po riječima dr. Norrisa, stres vodi u nezdravu prehranu i sklonost nezdravim napicima ili alkoholu, što povećava nivo glukoze u osoba s dijabetesom tipa 2. Tako ljudi koji su pod stresom mogu imati viši nivo određenih hormona koji mogu utjecati na djelovanje inzulina, pojašnjava.
Pojačana proizvodnja kortizola i adrenalina otežavaju pravilno funkcioniranje inzulina, zbog čega može doći do tzv. inzulinske rezistencije.
„Kad je izloženo stresu, tijelo se priprema tako što osigurava dovoljno šećera ili energije. Nivo inzulina pada, razina glukagona i epinefrina (adrenalina) raste, a iz jetre se oslobađa više glukoze“, pojašnjava dr. Norris.
Glavobolje
Glavobolje su još jedan fizički simptom stresa koji se ne može zanemariti, jer slabe našu mogućnost funkcioniranja.
„Češće se javljaju kada ste zabrinuti i pod stresom, a uslijed stresa mogu se pogoršati i migrene“, kaže dr. Norris.
Depresija i anksioznost
Hronični stres povezan je s višim stopama depresije i anksioznosti, jer kako raste nivo kortizola, hormona stresa, pada nivo serotonina i drugih neurotransmitera u mozgu, uključujući dopamin, koji je povezan s depresijom, kaže dr. Norris.
Gastrointestinalni problemi
Stres može uzrokovati smanjenje protoka krvi i kisika u želucu, što može dovesti do grčeva, upale ili neravnoteže crijevnih bakterija, objašnjava dr. Norris. Nadalje, može pogoršati gastrointestinalne probleme, te dovesti do hronične žgaravice (ili gastroezofagealne refluksne bolesti, GERB) i sindroma razdražljivog crijeva (IBS).
Alzheimerova bolest
Stres može pogoršati Alzheimerovu bolest, uzrokujući da se moždane lezije brže formiraju. Neki istraživači nagađaju da smanjenje stresa može usporiti napredovanje bolesti.
Ubrzano starenje
Jeste li primijetili da predsjednici vlada i ministri na kraju mandata izgledaju starije nego na početku? Ili, kako ljudi izgledaju vidno starije nakon bolesti ili traumatičnog životnog događaja?
Postoje dokazi da stres može utjecati na starost: Osobe koje pate od hroničnog stresa imaju izmijenjene kromosome koji pokazuju učinke ubrzanog starenja. Čini se da stres ubrzava starenje oko 9 do 17 dodatnih godina, kaže dr. Norris.
Prerana smrt
„Povišen nivo kortizola ometa učenje i pamćenje, snižava imunološku funkciju i gustoću kostiju te povećava krvni pritisak, nivo kolesterola te rizik od srčanih bolesti. Ukratko sve to vodi skraćenom životnom vijeku, kaže dr. Norris.
Erektilna disfunkcija
Studije pokazuju snažnu povezanost između stresa i erektilne disfunkcije kod muškaraca. Hronični stres uzrokuje pad proizvodnje testosterona te smanjenje proizvodnje sperme, koja se temelji na testosteronu. Stres također narušava komunikaciju između mozga i penisa, sprečavajući protok krvi u genitalije i postizanje erekcije, upozorava Vinay Amin, izvršni direktor Eu Natural-a.
