Ekspert za vanjsku politiku njemačkog SPD-a Adis Ahmetović u intervjuu za Berliner Zeitung upozorava na "dodatna vrata za rat u Evropi".
Srbija je smirila krizu na Kosovu demontiranjem barikada na sjevernom dijelu. No, rješenje sukoba između dvije država nije na vidiku.
O tome je govorio njemački političar bosanskohercegovačkog porijekla:
Adis Ahmetović: Držati Evropu na oku
Gospodine Ahmetović, sukob između Srbije i Kosova traje desetljećima. Ipak, rijetko igra ulogu u njemačkoj javnosti. Kako to objašnjavate?
"Za to postoji sigurno više razloga. I to je problem. Obnovljene napetosti na sjevernom Kosovu vjerovatno ne bi bile velika javna tema da nije bilo ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine".
Zašto to mislite?
"Ruska invazija postupno je pojačala svijest o tome da u sigurnosno-političkom smislu moramo držati cijelu Evropu na oku. Kad sam u martu 2022., nedugo nakon izbijanja rata u Ukrajini, upozorio da bi Zapadni Balkan mogao biti druga vrata za destabilizaciju i rat u Evropi, neki u Bundestagu su se isprva tome smijali.
I u SPD-u?
"Ne samo. Kada sam pokrenuo to pitanje na Odboru za vanjske poslove, nekoliko kolega kao da je pomislilo: “Adis opet nešto priča o Zapadnom Balkanu, jer on je izvjestitelj SPD-a za ovu regiju”.
Po mom mišljenju, to "nešto" je od velike važnosti za budućnost mirne Europe.
Šta pod tim podrazumijevate?
"Gdje je bio drugi sukob na našem kontinentu nakon 1945. godine? Na Zapadnom Balkanu, počevši od spora oko Kosova. Raspad Jugoslavije započeo je 1991. s rastućim nacionalizmom u Beogradu oko pitanja ko posjeduje Kosovo.
Radilo se o tome je li Kosovo autonomno ili treba ostati dio tadašnje Jugoslavije. Kosovo je 2008. godine proglasilo nezavisnost od Srbije. Od tada je više od 100 država priznalo Kosovo u Ujedinjenim narodima, ali sukob je i dalje prisutan.
To pokazuju tenzije i prijetnje srbijanske vlade oružanim sukobom prije nekoliko sedmice. Uprkos tome, ovaj sukob rijetko postiže široku političku raspravu u Njemačkoj.
Slično je i s etnonacionalističkim zbivanjima u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Po mom mišljenju, ovo je fatalno.
Kosovo otkrilo neodlučnost EU
Bi li bio potreban rat da se dobije više pozornosti, slično kao u slučaju Ukrajine?
"Zapravo, Evropska unija je u prošlosti često reagirala samo kada je situacija postala krajnje kritična. A do danas se nije dovoljno pazilo da se sukobi u regiji stave pod kontrolu.
Nedavni događaji na Kosovu ponovo su otkrili neodlučnost EU. Opet su Sjedinjene Američke Države morale intervenirati kako bi smirile napetu situaciju. To na zapadnom Balkanu ima dugu tradiciju. Tek je intervencija američke vlade s Clintonom na čelu okončala rat u Hrvatskoj i BiH 1995. godine. Tada je Evropa još filozofirala kako se ponašati".
Trebaju li države Zapadnog Balkana – uključujući Srbiju i Kosovo – biti primljene u Evropsku uniju?
"EU je garant mira i slobode. Na ovom području nije bilo rata od njenog osnivanja. Ratovi u Evropi odvijali su se izvan ove posebne konfederacije država.
Zato je nastojanje da se šest zemalja Zapadnog Balkana uključi u EU ispravno i potrebno. Bilo bi pogrešno ne dopustiti tim državama ulazak u EU zbog strukturnih deficita.
Istovremeno, međutim, države Zapadnog Balkana također moraju provesti potrebne reforme i ispuniti kriterije iz Kopenhagena. Po mom mišljenju, evropska će porodica biti uspješnija ako bude rasla, a ne smanjivala se".
Dakle, kažete da EU mora postati neovisnija u sigurnosno-političkom smislu, također s pogledom na Zapadni Balkan?
Bitno je da li je Trump ili Biden
"Mislim da je to hitno potrebno. Drago mi je da je kancelarka najavila prekretnicu u vanjskoj i sigurnosnoj politici. Za našu sigurnost je bitno hoće li SAD-om upravljati Donald Trump ili Joe Biden.
Tokom svog mandata Trump se poigravao idejom povlačenja iz NATO-a. Želio je riješiti probleme na Zapadnom Balkanu dopuštanjem promjene granica, također u dogovoru s Rusijom.
Biden, s druge strane, ima drugačiji stav o transatlantskom sigurnosnom savezu i Zapadnom Balkanu. On je svjetionik nade za tamošnje ljude koji stoje iza EU i demokratije, a ne naginju Moskvi i autokratiji".
Tenzije su se posljednjih godina više puta rasplamsale između Srbije i Kosova. Radilo se o pravilima ulaska i registarskim tablicama, bilo je blokada cesta. Gledano iz daljine, nekome se to može učiniti trivijalnim. Zašto ste zabrinuti?
"Moramo paziti da ne mjesečarimo. U 1990-ima, neposredno prije izbijanja jugoslavenskih ratova, barikade su podignute i na sjeveru Kosova.
Nedavno je Srbija svoju vojsku stavila u stanje pripravnosti. Tako da je gotovo vojska izvršila invaziju na drugu zemlju.
Zapad je također optužen da mjesečari s obzirom na rusku invaziju na Ukrajinu. Ni to mnogi nisu vidjeli.
"Gledano izvana, ovo je slična situacija, ali u drugačijim razmjerima. Vjerujem da bi situacija na Zapadnom Balkanu bila još opasnija da je rat u Ukrajini krenuo drugim tokom. Ali, činjenica da je Zapad sada ujedinjen i da se Ukrajina žestoko protivi ruskom prisvajanju ostavlja dojam na nacionalističke snage.
Uživaju Putinovu podršku
Tako i na Vladu Srbije. Srbijanski političari tek su nedavno formulirali cilj uspostave tzv. velike Srbije. To može uspjeti samo ako se, između ostalog, pripoji Kosovo. Ovaj etnonacionalistički kurs podsjeća na onaj Kremlja i uživa Putinovu podršku".
Kako objašnjavate činjenicu da Srbija, koja pokušava ući u EU, ima nacionalističkog predsjednika Aleksandra Vučića?
"Ovdje se vodi dvostruka igra, barem Vlade Srbije. S jedne strane, oni se priklanjaju EU i izjavljuju da žele postati članica.
S druge strane, pokazuju lojalnost Moskvi i Pekingu i oštro kritiziraju EU. Paradoks je da većina srpske dijaspore nije u Rusiji ili Kini, već slobodno i demokratski živi u Njemačkoj ili drugim zapadnim zemljama".
Njemačka podupire napore Kosova da se pridruži EU. Rekli ste da će srbijanska vlada nastaviti pokušavati eskalirati sve dok EU pokušava ojačati suverenitet Kosova.
"To je dilema za Evropsku uniju. Što više EU podržava Kosovo u njegovoj demokratizaciji, to je snažniji pokušaj Srbije, kao što smo vidjeli na prijelazu godine, da to spriječi politički, a ako treba i vojno. Dosadašnji pokušaji EU da pronađe srednji put nisu doveli do željenog rezultata.
Potrebno više vojnika
Stoga se moramo dosljedno zalagati za jedinstven stav EU. Da priznamo Kosovo kao cjelinu i da zaustavimo svaki pokušaj promjene granica. Ona služi stabilnom miru obje zemlje".
Dakle, šta bi EU trebala učiniti?
"Vrijeme istječe. Ne smijemo dopustiti ponovnu eskalaciju. Ne smije biti očite vojne dominacije Srbije nad NATO zaštitnim snagama KFOR-a na Kosovu. Sa 3.500 vojnika, mandat KFOR-a trenutno nije dovoljno opremljen. Sredstva koja se trenutno koriste nisu dovoljna".
Stoga tražite više vojnika, uključujući i njemačke?
"Godine 1999. bilo ih je gotovo 50.000. Da, opet nam treba više vojnika, također iz Njemačke, kako se vojna prijetnja u regiji ne bi stalno ponavljala".
Vidite li to tako u cijeloj semafor koaliciji?
"Vrijeme će reći. Kao zastupnički klub SPD-a stavili smo pitanje Kosova na dnevni red Odbora za vanjske poslove.
Između ostalog, morat će se razjasniti postoje li sada informacije da je Rusija poslala Wagner grupu u regiju kako bi je dodatno destabilizirala. Moskva aktivno podržava srbijansku vladu. Odatle također želi izazvati razdor u Europi".
